Politička Napetost u Bosni i Hercegovini: Sjednica Predstavničkog Doma PSBiH
Na 26. sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), koja se održala 17. marta 2025. godine, svjedočili smo demolirajućoj raspravi koja je otkrila duboke političke razlike među zastupnicima. Tema sjednice bila je prijedlog rezolucije kojom se osuđuju postupci vlasti entiteta Republika Srpska (RS). Ovaj prijedlog je izazvao žestoke reakcije, s optužbama da vlasti RS-a narušavaju ustavni poredak i pozivima na hitno preduzimanje mjera za očuvanje mira, kao i zaštitu Dejtonskog sporazuma. Ova sjednica nije bila samo još jedna u nizu, već je otkrila složenost političkih odnosa u Bosni i Hercegovini koji su često obavijeni tenzijama i nesporazumima.
Predlagači rezolucije bili su zastupnici iz Stranke demokratske akcije (SDA) i Demokratske fronte (DF). Među njima su se istaknuli Šerif Špago, Edin Ramić, Safet Kešo, Midhat Čaušević, Nermin Mandra, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Šemsudin Dedić, Milan Dunović, Vlatko Glavaš i Zlatan Begić. Ovaj sastav sugerira široku podršku unutar opozicije, ali i dodatno komplicira političku dinamiku u zemlji, gdje se često bore za prevlast različiti entiteti i političke stranke, svaki sa svojim interesima i agendama.
Žestoke Rasprave i Sukobi Interesa
Rasprava je brzo eskalirala u žustru polemiku, posebno između Sanje Vulić iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Sabine Ćudić iz Naše stranke (NS). Ćudić je kritikovala SNSD, nazivajući ga “podkapacitiranim”, implicirajući da njihovi zastupnici nisu sposobni za ozbiljne političke zadatke. Ove riječi su izazvale trenutnu reakciju od strane Vulić, koja je optužila Ćudić za korištenje niskih udaraca i pogrešno tumačenje poslovnika Predstavničkog doma. Ovakve razmjene uvreda ne samo da reflektuju trenutne političke tenzije, već i duboke nesuglasice koje su prisutne već dugi niz godina.
Vulić je naglasila da sastav kolegija savršeno odražava ustavni karakter Bosne i Hercegovine, odbacujući mišljenja Ćudić kao irelevantna. U tom kontekstu, izjavila je da će na izborima 2026. godine Stranka demokratske akcije “pomesti” Našu stranku kao “lanjski snijeg”, što dodatno pojačava rivalstvo između ovih političkih entiteta. U svom izlaganju, Vulić je odgovarala i na izjave Midhata Čauševića, koji je govorio o navodnom iseljavanju stanovništva iz RS-a, odbacujući te tvrdnje i ističući mirnu suživot među zajednicama u svom rodnom gradu. Ovaj dio rasprave osvjetljava kako svaka stranka koristi argumente koji odgovaraju njihovim političkim narativima, što dodatno zakomplicira strastvene debate unutar doma.
Problematična Prošlost i Strahovi od Sukoba
Posebno je zanimljivo da je Vulić naglasila kako Republika Srpska ima potpredsjednike iz reda bošnjačkog naroda, što je dodatno povezano s pitanjem: tko se zapravo osjeća ugroženo u RS-u? U svom izlaganju, osvrnula se na često prizivanje devedesetih godina, pitajući retorički tko bi danas ratovao i zbog čega bi prolijevao krv. Izjavila je da Republika Srpska nikada nije zagovarala sukobe, optužujući političke protivnike za kukavičluk jer se nisu jasno izjasnili o ulozi visokog predstavnika Christiana Schmidta. Ova retorika ima duboke korijene u bošnjačko-srpskim odnosima proizašlih iz raspada bivše Jugoslavije, gdje se historijske traume koriste kao sredstvo političkog pritiska.
Nakon izlaganja Vulić, na red za raspravu došao je Nebojša Radmanović, član Kolegija Predstavničkog doma PSBiH iz reda srpskog naroda. Njegova izjava da devedesete godine neće biti ponovljene, kao i naglasak na rješavanje političkih prijepora isključivo putem dijaloga, dodatno su osnažile poziciju SNSD-a. Ova sjednica je još jednom pokazala kako kompleksni politički odnosi unutar Bosne i Hercegovine, često postaju prepreke za konstruktivni dijalog. U tom smislu, prijedlog za dijalog i pregovore može se smatrati pozitivnim korakom, ali je teško ostvariv zbog dubokih predrasuda i strahova među narodima.
Povijesni Sukobi i Budućnost Dijaloga
Ova situacija nije nova, jer su Vulić i Ćudić već nekoliko puta bile u otvorenom sukobu. Naime, 18. januara 2025. godine, Sanja Vulić je reagovala na inicijativu Sabine Ćudić da se smijeni Nebojša Radmanović. Tada je poručila da su zastupnici SNSD-a odgovorni isključivo građanima Republike Srpske, naglašavajući da će uvijek braniti interese srpskog naroda. Optužila je Ćudić da svoje političko djelovanje usklađuje sa vanjskim centrima moći, posebno Bruxellesom, dok SNSD ostaje dosljedan zaštiti interesa RS-a. Ova dinamika ponovo otkriva kako su lične animozitete između političkih lidera često veći problem nego same politike koje predstavljaju.
Još jedna napeta razmjena desila se 23. januara 2025. godine, kada je Sabina Ćudić postavila pitanje o mogućoj podršci smjeni članova Vijeća ministara iz SNSD-a. U toj prilici, Vulić je jasno istaknula ponos na svoj stranački klub, naglasivši stabilnu podršku svojih osam zastupnika u Predstavničkom domu. Ove rasprave ukazuju na složenost političke scene u Bosni i Hercegovini, gdje su odnosi između različitih stranaka često opterećeni historijskim, ustavnim i političkim nesuglasicama. Ove razmjene ne samo da su odraz trenutne političke situacije, već i svjedočanstvo o neprekidnom sukobu pripadnosti narodu i stranci.
Zaključak: Dijalog kao Ključ Rješenja
Iako se odnosi među političkim strankama često čine nepremostivima, ključno je naglasiti da je dijalog jedini put naprijed. Politička volja za rješavanje problema mirnim putem ostaje imperativ za stabilnost i budućnost Bosne i Hercegovine. Složenost političkih odnosa, koja je često prožeta napetostima, zahtijeva otvorenost i spremnost na kompromis, kako bi se gradila održiva rješenja koja će koristiti svim građanima. Rješavanje konflikata kroz dijalog, a ne sukobe, ostaje najvažniji cilj svih političkih aktera u zemlji. U tom smislu, Bosna i Hercegovina mora pronaći načine za prevazilaženje razlika i izgradnju budućnosti koja će biti bolja za sve njene građane, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.
