U političkom životu Bosne i Hercegovine ponovo se zaoštrava atmosfera zbog spornog pitanja usvajanja državnog budžeta za 2025. godinu. Najnovija reakcija dolazi od strane Sanje Vulić, šefice Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koja je najavila da će zastupnici njene stranke sutra prisustvovati sjednici, ali će glasati protiv predloženog zakona o budžetu.
Prema njenim riječima, razlog je taj što aktuelni prijedlog nije usklađen sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Time se jasno stavlja do znanja da SNSD ne prihvata način na koji je budžet predložen i smatra da je zaobiđena procedura koja je definisana Dejtonskim sporazumom.
Vulićeva je naglasila da će njena stranka odbaciti svaki pokušaj da se ovako važan dokument usvaja kroz hitne, skraćene ili bilo kakve druge procedure koje zaobilaze ono što je propisano ustavnim okvirom. Posebno je istaknuto da samo prijedlog budžeta koji dolazi od ministra finansija i trezora u Vijeću ministara – Srđana Amidžića, a koji je potom upućen Predsjedništvu BiH, može biti legitiman.
Prema njenom tumačenju, upravo to jasno propisuje Dejtonski mirovni sporazum, dokument koji SNSD smatra temeljem ustavnog poretka države. Vulićeva je dodala da će SNSD dosljedno slijediti svoju politiku, odnosno da poštuje slovo Dejtona, a ne njegov „izmišljeni duh“.
Ona je zaključila da će SNSD nastaviti da se protivi svakoj inicijativi i svakom rješenju koje u njihovom viđenju ugrožava ustavni položaj Republike Srpske i prava naroda koje predstavljaju.
Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, zakazana za sutra, imat će samo jednu tačku dnevnog reda – prijedlog budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu. Ova činjenica sama po sebi pokazuje koliko je pitanje budžeta postalo centralna politička tema u zemlji.
Budžet je, međutim, već dobio podršku Predsjedništva Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 19. avgusta. Ipak, odluka je donesena bez glasa srpske članice Željke Cvijanović, što je izazvalo dodatne političke prijepore i otvorilo pitanje legitimnosti samog postupka.
Dodatne tenzije nastale su zbog amandmana koje su uložili članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić. Njihovi prijedlozi unijeli su značajne promjene u odnosu na prethodni prijedlog Ministarstva finansija i trezora. Konkretno, amandmani predviđaju:
-
12 miliona KM za sedam državnih institucija kulture,
-
20 miliona KM za javni servis BHRT,
-
povećanje sredstava za opremanje i naoružavanje Oružanih snaga BiH.
Ove izmjene otvorile su dodatna pitanja, jer SNSD smatra da su donijete bez potrebnog konsenzusa i na način koji nije u skladu s ustavnom procedurom.
U širem kontekstu, spor oko budžeta još jednom pokazuje duboku podijeljenost unutar političkog sistema BiH. Dok jedan dio političkih aktera naglašava potrebu da se institucijama osiguraju stabilna sredstva za funkcionisanje, drugi dio upozorava na kršenje procedura i ustava, smatrajući da takvi postupci ugrožavaju ravnotežu između entiteta.
Može se reći da je budžet postao mnogo više od finansijskog dokumenta. On se pretvorio u politički simbol borbe za očuvanje ustavnog poretka i tumačenja Dejtona.
Zaključak koji se nameće jeste da će sjednica sutra biti svojevrsni test političke stabilnosti u BiH. Ako SNSD, kao što je najavljeno, odbije podržati budžet, pitanje finansiranja državnih institucija može ostati blokirano. To bi moglo izazvati nove krize i dovesti do zastoja u radu institucija, što se u praksi već dešavalo u BiH u sličnim situacijama.
Na kraju, jasno je da će rasprava o budžetu za 2025. godinu imati mnogo šire posljedice od same raspodjele sredstava. Ona će poslužiti i kao pokazatelj odnosa političkih snaga, njihove spremnosti na kompromis, ali i granica koje pojedine stranke ne žele preći u odbrani svojih političkih stavova.
