Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, nedavno je izrazio svoje zadovoljstvo usvajanjem Izvještaja o Bosni i Hercegovini u Evropskom parlamentu, naglašavajući da ovaj dokument vrlo jasno i precizno prikazuje aktuelno stanje u zemlji. Ovaj izvještaj, prema njegovim riječima, ne samo da detaljno opisuje izazove s kojima se Bosna i Hercegovina suočava, već i ukazuje na potrebu hitnih i značajnih reformi, posebno u oblasti ustavnih i izbornih zakona, koje moraju biti u skladu sa evropskim standardima.

Komšić je posebno istakao dio izvještaja koji se odnosi na reformu ustava i izbornog sistema. Evropski parlament u izvještaju izražava žaljenje zbog činjenice da domaći politički akteri još nisu donijeli potrebne promjene koje bi uskladile zakonodavstvo BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Prema njegovim riječima, ova konstatacija potvrđuje ono što je već dugo poznato – da BiH sa postojećim ustavnim uređenjem ne može postati punopravni član Evropske unije niti voditi ozbiljne pregovore sa Unijom.

Komšić je naglasio nekoliko ključnih tačaka koje izvještaj posebno ističe:

  • Ustavna reforma mora biti inkluzivna i uključiti sve relevantne evropske standarde.

  • Reforma ne smije produbljivati postojeće etničke podjele, već mora težiti ka sistemu u kojem su svi građani jednaki.

  • Ovakav pristup treba da bude temelj razgovora o ustavnim i izbornim reformama.

On je posebno ukazao na razlike u stavovima koje često dolaze iz susjedne Hrvatske, naglašavajući da evropski zahtjevi nisu u skladu sa određenim nacionalističkim pozicijama, već teže ka građanski orijentisanom sistemu u BiH.

Dalje, Komšić je podsjetio da izvještaj izražava žaljenje zbog nemogućnosti aktuelnih vlasti da ujedine bh. društvo i izgrade funkcionalan sistem upravljanja. Umjesto toga, vlasti su doprinijele dodatnim podjelama u društvu, što Evropski parlament smatra izuzetno problematičnim.

U nastavku, evropski zvaničnici pozivaju sve institucije EU i države članice da:

  1. Pokrenu transparentan i inkluzivan proces reformi.

  2. Omoguće transformaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma u savremen ustavni i politički sistem.

  3. Usvoje model upravljanja koji je funkcionalan, odgovoran i reprezentativan.

  4. Promovišu građanski orijentisan sistem koji prevazilazi etno-nacionalističke podjele.

  5. Podrže održivi napredak Bosne i Hercegovine na putu ka Evropskoj uniji.

Ove mjere su, prema Komšiću, ključne da se BiH izvuče iz trenutne političke zastoje i ostvari svoj puni potencijal kao država usklađena sa evropskim vrijednostima i normama.

Na kraju svoje izjave, Komšić je jasno stavio do znanja da sadašnje stanje i retorika koje podržavaju etničke podjele ne mogu donijeti nikakav stvarni napredak. Upravo suprotno, one predstavljaju prepreku za približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji i izgradnju stabilnog društva.

Uloga Evropskog parlamenta u ovom procesu, kao i zahtjevi koje postavlja, imaju za cilj da osnaže demokratske institucije i unaprijede pravni okvir u BiH, čime bi se osigurala bolja zaštita prava svih građana i efikasnije upravljanje državom.

Ovaj izvještaj, kako je zaključio Komšić, šalje jasnu poruku domaćim političarima da je vrijeme za ozbiljne i konkretne promjene. Bez njih, Bosna i Hercegovina neće moći ispuniti kriterije za članstvo u EU, niti će moći odgovoriti na izazove koje nosi budućnost u savremenom evropskom kontekstu. Komšićev stav reflektira potrebu za iskrenim suočavanjem s realnošću i političkom voljom za reformama koje moraju biti zasnovane na principima jednakosti i građanske inkluzije, a ne na održavanju podjela koje koče razvoj zemlje.

Sve u svemu, ovaj izvještaj i Komšićeve izjave predstavljaju snažan poziv na akciju i putokaz za dalji razvoj Bosne i Hercegovine kao demokratske i evropski orijentisane države.

Važno je istaći da ova situacija nosi i širu poruku za sve aktere u Bosni i Hercegovini, ali i za međunarodnu zajednicu. Bez iskrene saradnje i dijaloga između svih političkih subjekata, te dosljednog poštivanja evropskih principa, napredak će ostati nedostižan. Samo kroz zajednički rad i spremnost na kompromis moguće je prevazići duboke podjele koje su decenijama opterećivale zemlju. Stoga, usvajanje ovog izvještaja nije kraj, već početak nove faze u kojoj će odgovornost i posvećenost reformama biti ključni faktori za budućnost Bosne i Hercegovine na evropskom putu.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here