U svjetlu sve intenzivnijih razgovora o proširenju vojne podrške Ukrajini, u fokusu se našla mogućnost isporuke krstarećih raketa „Tomahawk“ iz američkog arsenala. Informacije koje su procurele iz krugova bliskih bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu pokrenule su niz pitanja i reakcija, posebno u kontekstu dugog dometa i razorne moći ovih projektila. Navodno je Trump pitao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da li bi Ukrajina, u slučaju da dobije „Tomahawke“, bila spremna gađati strateške ciljeve duboko unutar ruske teritorije.
Ova izjava, iako od strane Trumpove glasnogovornice Caroline Leavitt predstavljena kao “retoričko pitanje”, izazvala je uznemirenost i široke spekulacije. Bijela kuća nije demantovala da je razgovor održan, ali je naglasila da nije bilo konkretnih namjera za podsticanje sukoba većeg intenziteta. Ipak, činjenica da je Ukrajina već ranije „Tomahawk“ rakete uključila u svoj „Plan pobjede“ ukazuje na to da je interes za ovim sofisticiranim oružjem i te kako stvaran.
„Tomahawk“ je jedna od najnaprednijih raketa koje koriste Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Australija, a uskoro i Kanada i Japan. Ova podzvučna raketa može precizno pogađati ciljeve udaljene čak do 2.500 kilometara, uz mogućnost izbjegavanja presretanja i reprogramiranja u letu. Nosi bojevu glavu tešku do 450 kilograma i omogućava izvođenje taktičkih udara na ključne tačke neprijateljske infrastrukture.
Trenutno Ukrajina većinom koristi bespilotne letjelice i ograničen broj projektila zapadne proizvodnje, što je korisno za izvođenje napada srednjeg dometa, ali nedovoljno za dublje proboje na teritoriji Ruske Federacije. Rusija, s druge strane, ima jasan raketni nadmoć u ovom sukobu. Redovno koristi krstareće rakete „Kalibar“, kao i balističke projektile „Iskander“ za udare po ukrajinskim gradovima. Ova asimetrija u sposobnostima dodatno povećava stratešku ranjivost Kijeva.
Ukoliko bi Ukrajina zaista dobila „Tomahawk“, njene mogućnosti bi se dramatično promijenile. Mete koje bi mogle doći pod udar su mnogobrojne i strateški izuzetno važne. Neki od ciljeva koje bi Ukrajina mogla napasti uključuju:
-
Zapadnu Rusiju:
-
Moskvu (udaljenu oko 850 km od Kijeva)
-
Sankt Peterburg (oko 1.200 km)
-
Nižnji Novgorod
-
Regije poput Kurska, Belgoroda i Voronježa
-
-
Centralne ruske oblasti:
-
Kazanj
-
Samara i Uljanovsk
-
-
Južnu Rusiju:
-
Rostov na Donu
-
Krasnodar i Kubanj
-
Sjeverni Kavkaz uključujući gradove poput Vladikavkaza
-
-
Ural i Kaspijska oblast (s raketama najdužeg dometa):
-
Volgograd, Astrahan i Jekaterinburg
-
Vojne baze u Dagestanu
-
Posebnu pažnju privlači mogućnost napada na zračnu bazu Olenja u Murmanskoj oblasti, koja je jedna od ključnih tačaka odakle Rusija pokreće masovne napade na ukrajinske ciljeve. Do sada je ta baza bila izvan dometa ukrajinskog oružja, ali sa „Tomahawk“ raketama situacija bi se značajno promijenila.
Stručnjaci, poput Federica Borsarija iz Centra za analizu evropske politike (CEPA), smatraju da bi isporuka ovakvih raketa označila radikalan zaokret u načinu na koji se vodi rat u Ukrajini. Osim što bi donijele preciznost i razornu moć, „Tomahawk“ rakete bi značile i novu vrstu prijetnje za ruski režim – prijetnju koja dolazi direktno u srce teritorije koju su do sada smatrali sigurnom.
Jedan od ključnih aspekata koji se ističe u ovoj raspravi jeste psihološki efekat napada. Iako dosadašnji udari bespilotnim letjelicama nisu izazvali veliku fizičku štetu, redovno uzrokuju poremećaje u svakodnevnom životu ruskog stanovništva, posebno u glavnom gradu. Spavanje na aerodromskim podovima i stalna evakuacija civilnih objekata nose snažan simbolični i moralni teret.
S druge strane, Putinov Kremlj bi se suočio s višestrukim izazovima ako se Ukrajina domogne ove tehnologije. Žila kucavica ruske ratne logistike, komandne baze, zračne luke za strateške bombardere i skladišta naoružanja – sve bi moglo postati mete. Čak i dijelovi Baltičke i Crnomorske flote više ne bi bili sigurni.
U konačnici, iako se još uvijek ne zna hoće li Ukrajina dobiti ovo oružje, jasna je poruka da bi takav korak značio prekretnicu u sukobu. Raketa „Tomahawk“ nije samo sredstvo vojnog napada – to je geopolitička poruka, i to snažna. Ukoliko se taj scenario ostvari, rat bi mogao poprimiti novu dimenziju, u kojoj bi gradovi od Rostova do Jekaterinburga postali potencijalna ratišta.
U ovakvom geopolitičkom rasporedu, pitanje više nije samo šta Ukrajina može učiniti s ovim oružjem, već kako će Rusija reagovati na novu realnost u kojoj njen strateški prostor više nije imun na udare. Svijet sada pažljivo osluškuje svaki signal iz Washingtona, Kijeva i Moskve, dok neizvjesnost raste zajedno sa dometom mogućih raketnih udara.
