U političkom i pravnom pejzažu Bosne i Hercegovine, najnovije aktivnosti predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, izazvale su buru reakcija. Iako već godinama pod američkim sankcijama zbog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i prijetnji po američku nacionalnu sigurnost, Dodik je ponovo pokušao da se oslobodi međunarodnih ograničenja – ovaj put uz pomoć kontroverznih lobista iz SAD-a i Izraela. Međutim, uprkos uloženim ogromnim sredstvima, rezultati su izostali.
Glavni akter u ovom najnovijem lobističkom pokušaju bio je Rod Blagojevich, bivši guverner američke savezne države Ilinois, čovjek koji je već ranije služio zatvorsku kaznu zbog korupcije. Blagojevich je odlikovan time što ga je upravo Donald Trump – tada predsjednik SAD-a – pomilovao i pustio iz zatvora nakon osam godina provedenih iza rešetaka. Ironično, upravo taj isti Trump je, u svom drugom mandatu, produžio sankcije koje su prvobitno uvedene Dodiku još 2017. godine.
Sankcije koje je Dodik pokušavao da ukloni produžene su 20. juna 2025. i objavljene četiri dana kasnije u Federalnom registru. Njima se, uz pozivanje na Zakon o međunarodnim ekonomskim vanrednim ovlastima (IEEPA), omogućava američkom predsjedniku da nastavi s mjerama protiv pojedinaca koji ugrožavaju međunarodne sporazume, poput Dejtonskog.
Iako je Dodik na sve načine pokušavao da vrati američku naklonost, ulaganja su se pokazala kao potpuni promašaj. Tokom ovog procesa, upotrebljena je znatna količina javnih sredstava – odnosno novca poreskih obveznika RS – što čini cijeli slučaj još ozbiljnijim.
U ovoj priči, nekoliko ključnih činjenica upada u oči:
-
Angažovani su i izraelski advokati, tačnije firma „Zell & Associates International Advocates LLC“ u saradnji s „BSI Public Affairs, Inc.“ i „BSI International Consulting“.
-
Ugovor o lobiranju navodi ciljeve koji uključuju:
-
Pokušaj ukidanja sankcija Miloradu Dodiku, njegovoj porodici i Željki Cvijanović.
-
Otvaranje dijaloga s mogućom novom Trumpovom administracijom.
-
Pritisak na reinterpretaciju Dejtonskog sporazuma u pogledu uloge visokog predstavnika u BiH.
-
-
Iznos koji je prema informacijama iz aprila 2025. bio dogovoren s izraelskim advokatima iznosi 850.000 američkih dolara, bez dodatnih troškova reklama i bonusa za eventualni uspjeh.
No, ništa od toga nije donijelo željene rezultate.
Dodik je pokušavao lobirati i preko Rudolpha Giulianija, bivšeg gradonačelnika New Yorka i Trumpovog advokata, koji se ranije također našao u središtu brojnih afera. Ipak, najviše pažnje javnosti izazvao je dolazak Roda Blagojevicha – čovjeka sa specifičnim političkim i porodičnim vezama s Balkanom. Njegov otac je bio oficir bivše Jugoslovenske vojske, dok mu je majka rođena u Chicagu od roditelja porijeklom iz BiH. Uprkos toj pozadini i izraženoj retorici naklonjenosti Dodiku, Blagojevich nije uspio učiniti ništa osim što je otišao iz RS s flašom rakije i par medijskih istupa.
Priča o Blagojevichu je zanimljiva sama po sebi. Kao član Demokratske partije, obnašao je funkciju guvernera Ilinoisa od 2003. do 2009. godine, kada je smijenjen zbog niza koruptivnih radnji. Posebno zloglasna postala je njegova izjava da „senatorsko mjesto Baracka Obame ne planira dati za džabe“. Uslijedile su optužbe za mito, iznude i zloupotrebu položaja, što je kulminiralo zatvorskom kaznom. Pojavljivao se i u Trumpovom rijaliti programu „Slavni šegrt“, gdje ga je tadašnji voditelj Trump – „otpustio“. Ipak, sudbina ih je kasnije opet spojila kada mu je Trump kao predsjednik dodijelio pomilovanje.
Uprkos ovim vezama i pokušajima, sankcije ostaju na snazi. Dodikov pokušaj da iskoristi bliskost bivših Trumpovih saradnika nije donio nikakvu političku dobit, već naprotiv – otvorio pitanje odgovornosti za rasipanje javnog novca.
Zaključno, javnost u Republici Srpskoj s pravom postavlja ključno pitanje:
Hoće li milioni maraka potrošeni na propale lobističke ugovore biti vraćeni?
Još važnije – hoće li iko uopšte snositi odgovornost za donošenje ovakvih odluka koje nemaju uporište u realnoj političkoj procjeni?
Dodikov neuspio pokušaj da pomoću međunarodnih lobista utiče na odluke američke administracije ostaje zabilježen kao jedan u nizu promašaja koji su, osim političkog, ostavili i finansijski teret na leđima građana Republike Srpske. A o svemu tome, naravno, u medijima koje kontroliše vladajuća struktura – nema ni riječi.
