U slučajevima kada osumnjičeni ne dođu na zakazana saslušanja, Tužilaštvo može primijeniti zakonske mjere, koje uključuju naredbu za privođenje. Ako se osumnjičeni i dalje ne odazovu, Tužilaštvo ima mogućnost raspisivanja unutrašnje potjernice. U najekstremnijim slučajevima, kao što je ovaj, može doći i do raspisivanja međunarodne potjernice preko Interpol-a, što znači da će potraga za Dodikom biti proširena i na međunarodni nivo. Ovo su sve zakonski predviđeni koraci, koji ukazuju na ozbiljnost situacije i kršenja zakona.
Ove aktivnosti Tužilaštva BiH uslijedile su nakon niza zakonskih promjena u Narodnoj skupštini RS, koje su izazvale zabrinutost zbog moguće destabilizacije pravnog poretka države. Usvajanje zakona koji podrivaju ustavni poredak BiH, kao i pokušaji ograničavanja nadležnosti državnih institucija, izazvali su reakciju na razini pravosudnih vlasti. Posebno zabrinjavajuće bila je činjenica da su ovi zakoni omogućili dalju koncentraciju moći unutar Republike Srpske, što bi moglo dovesti do smanjenja autoriteta državnih institucija na tom teritoriju.
Tužilaštvo BiH, kao i druge pravosudne institucije, sada se nalaze pred izazovom provodjenja pravde u uvjetima kada predsjednik entiteta i drugi visoki dužnosnici ne poštuju zakone i pozive na saslušanje. Ovaj događaj također podcrtava dublje političke i pravne nesuglasice koje postoje između entiteta RS i države BiH, što bi moglo dovesti do dalje eskalacije političke napetosti unutar zemlje. Odluke poput ove također otkrivaju ozbiljnost situacije u kojoj pravosudni sistem BiH mora djelovati u okruženju u kojem se često suočava s političkim opstrukcijama i prijetnjama stabilnosti.
U zaključku, Tužilaštvo BiH poduzima nužne korake u cilju ostvarivanja pravde, ali se suočava s velikim preprekama u obliku neodazivanja ključnih političkih lidera na zakazana saslušanja. Ova situacija također ukazuje na duboku političku polarizaciju unutar zemlje, gdje pravosudne institucije nemaju uvijek podršku od strane političkih aktera. Sudska neovisnost i vladavina prava u BiH sada su pod velikim prijetnjama, a razvoj događaja u vezi s Dodikovim neodazivanjem na saslušanje samo je jedan od mnogih izazova s kojima se pravni sistem suočava.
Ova situacija također otkriva šire implikacije za političku stabilnost BiH, jer nepoštivanje zakona i opstrukcija od strane ključnih političkih lidera poput Milorada Dodika mogu imati dugoročne posljedice po institucionalnu funkcionalnost zemlje. Ako se ovakvo ponašanje nastavi, postoji ozbiljna opasnost od daljnje distrakcije i distorzije pravosudnog sistema, što bi moglo otvoriti prostor za političke manipulacije, a time i za slabljenje državnih institucija. U budućnosti, pitanje ustavne zaštite i odgovornosti političkih lidera bit će od ključne važnosti za održavanje pravne sigurnosti i demokratske stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Kako bi se izbjegli daljnji problemi, nužno je da sve strane, uključujući političare, institucije i građane, pokažu veću odgovornost prema zakonodavnom okviru i ustavnom poretku zemlje.