Diplomatska aktivnost Željke Cvijanović u Sjedinjenim Američkim Državama
Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Cvijanović, nedavno je boravila u Washingtonu, gdje je nastojala izgraditi svoju javnu sliku kroz niz sastanaka s američkim političarima. Ova posjeta je značajna ne samo zbog zvaničnih susreta, već i zbog konteksta u kojem se odvijaju, posebno s obzirom na trenutne političke tenzije u Bosni i Hercegovini. Prema riječima specijalnog dopisnika Federalne televizije, Ivicu Puljića, Cvijanović se na društvenim mrežama pohvalila svojim razgovorima sa članovima američkog Kongresa, kao i sastancima s ključnim osobama u američkoj administraciji, poput ministra trgovine, Howarda Lutnicka.
Važno je napomenuti da je ova posjeta Cvijanović zapravo dio šireg trenda diplomacije u kojem se Bosna i Hercegovina pokušava nametnuti kao relevantan igrač na međunarodnoj sceni. U tom kontekstu, susreti s američkim političarima su ključni, a Washington kao političko središte Sjedinjenih Američkih Država predstavlja idealnu lokaciju za takve aktivnosti. U ovom slučaju, Cvijanović je nastojala ojačati svoje veze i stvoriti percepciju podrške za svoje političke stavove, što može biti od značaja za njen politički opstanak, posebno u svjetlu izazova s kojima se suočava u domaćem okruženju.
U isto vrijeme, u Washingtonu je prisutan i Milorad Dodik, što dodatno komplikuje političku dinamiku. Puljić ukazuje na to da su sastanci zaista održani, ali se postavlja pitanje političke težine sagovornika. Na primjer, kongresmenka April McClain Delaney iz Marylanda, koja je ranije kritizirala Dodika zbog njegovih secesionističkih stavova, također je bila sudionica ovog diplomatskog miljea. Ona je naglasila da američki Kongres pažljivo prati situaciju u Bosni, što uključuje i zakonodavne inicijative vezane za sjećanje na genocid u Srebrenici iz 2023. godine. Ovo ukazuje na to da ekonomski i politički interesi Sjedinjenih Američkih Država nisu jedini faktori; humanitarni aspekti i pravda igraju važnu ulogu u američkoj vanjskoj politici prema Bosni i Hercegovini.
Susret između Cvijanović i Delaney, prema informacijama, nije se održao u njenom uredu, već u hodniku Kongresa. Ova sitnica može se interpretirati kao simbolična ilustracija razlike između stvarnog diplomatskog značaja i površinske političke propagande. Naime, prostori u kojima se sastanci održavaju često odražavaju nivo formalnosti i važnosti tih susreta. S druge strane, sastanak s Claudijom Tenney iz New Yorka, koja je poznata kao zagovornica politike Donalda Trumpa, održan je u njenom kabinetu. Ova razlika u mjestu održavanja može sugerirati veću političku podršku za Cvijanović i njene stavove, ali i potencijalne rizike povezane s prekomjernim oslanjanjem na američke političke figure koje su bliske kontroverznim stavovima.
Cvijanović se također sastala s kongresmenkom Ann Paulinom Lunom s Floride, koja pripada Trumpovom krugu. Njene izjave na društvenim mrežama, u kojima je pogrešno naslovila Cvijanović kao „predsjednicu Bosne i Hercegovine“, izazvale su dodatne reakcije u javnosti, naglašavajući koliko je važno razumjeti politički kontekst ovakvih susreta. Ove greške često dovode do zabune i mogu uticati na percepciju javnosti o relevantnosti i ozbiljnosti sastanaka koje vode političari. Osim toga, susreti s senatorom Ron Johnsonom iz Wisconsina, poznatim po svojim konzervativnim stavovima, dodatno kompliciraju sliku američke političke podrške Bosni i Hercegovini i postavljaju pitanje o tome kako će se ova podrška manifestovati u budućnosti.
Jedan od najkontroverznijih sastanaka bio je onaj s kongresmenom Andyjem Oglesom iz Tennesseeja, koji se suočava s istragom zbog mogućih finansijskih nepravilnosti. Ovaj susret, koji je uključivao i Dodika, dodatno je naglasio složenost i potencijalne rizike takvih političkih interakcija. Iako su se mediji u Bosni i Hercegovini žestoko reagirali na susret Cvijanović s Lutnickom, valja napomenuti da su i drugi bh. zvaničnici, poput Denisa Bećirovića i ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, imali značajnije sastanke u Washingtonu, ali bez medijske pažnje koja je pratila Cvijanovićeve aktivnosti. Ova situacija sugerira da postoje određeni medijski standardi i selektivna pažnja koja može utjecati na političke narative unutar zemlje.
U zaključku, Puljić naglašava da je ključni uspjeh Cvijanović u političkoj propagandi. Kontinuirano dijeljenje fotografija i informacija o sastancima stvorilo je dojam o diplomatskoj ofanzivi, dok su stvarni rezultati takvih napora ostali nejasni. U ovom kontekstu, važno je napomenuti da politika i diplomatski odnosi nisu stalni; uvjeti i okolnosti se brzo mijenjaju. Stoga, dugoročne posljedice takvih pristupa, uključujući selektivno medijsko izvještavanje i skupo lobiranje, mogu imati značajan utjecaj na buduće odnose između Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država. Ova situacija nas dovodi do pitanja kako će se Bosna i Hercegovina pozicionirati na globalnoj sceni u narednim godinama, s obzirom na sve veće izazove i složenost međunarodnih odnosa.
