Politička scena Bosne i Hercegovine ponovo se suočava s ozbiljnim izazovima oko usvajanja najvažnijeg finansijskog dokumenta – budžeta države. Iako je procedura na papiru jasna, neslaganja među političkim predstavnicima, kao i otvoreno protivljenje nekih ministara i stranaka, doveli su do ozbiljne blokade. Profesorica Svetlana Cenić, poznata ekonomistica i politička analitičarka, jasno je ukazala na to da će eventualno protivljenje ministra finansija Srđana Amidžića značiti da cijeli SNSD neće podržati budžet, što u konačnici može dovesti do njegovog neusvajanja.
U samom startu, proces usvajanja budžeta ima nekoliko faza: nakon što ga većinom glasova usvoji Predsjedništvo BiH, dokument se šalje u Parlamentarnu skupštinu BiH. Tek kada ga oba doma parlamenta potvrde, on postaje važeći. Međutim, trenutna atmosfera u zemlji ukazuje da je vrlo malo vjerovatno da će se to i desiti.
Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović otvoreno je kritizirala najnoviji nacrt budžeta. Ona tvrdi da je ranije, u dva navrata, predlagala racionalne i ustavne verzije koje su odbijene, dok sadašnji prijedlog sadrži neustavne elemente. Prema njenom mišljenju, cijeli proces bio je ispolitiziran i vođen manipulacijama. Cvijanović smatra da se namjerno čekala intervencija visokog predstavnika Christiana Schmidta, kako bi nakon toga kolege iz Predsjedništva tvrdile da su se stvorili uslovi za usvajanje budžeta. „Ovo je put u opasnu sferu“, poručila je ona.
Novi budžet sadrži nekoliko stavki koje su postale kamen spoticanja. Među njima se posebno ističu:
-
Više od 30 miliona KM namijenjenih za Oružane snage BiH.
-
22 miliona KM predviđenih za BHRT, javni radiotelevizijski servis.
-
8 miliona KM za različite kulturne institucije.
Upravo ovi izdaci izazvali su protivljenje ministra finansija BiH Srđana Amidžića. Profesorica Cenić upozorava da ako Amidžić kaže da je protiv, to automatski znači i protivljenje SNSD-a, a vrlo vjerovatno i HDZ-a. Bez njihovih glasova, potrebna većina u parlamentu ne može biti obezbijeđena. „Može Predsjedništvo svaki put usvajati novi prijedlog i slati ga u proceduru, ali ako on ne može proći u oba doma, onda je sve uzalud“, istaknula je Cenić.
Posljedice neusvajanja budžeta već sada osjećaju zaposleni u državnim institucijama. Sindikat SIPA-e je, zajedno sa sindikatom Granične policije, najavio mogućnost podnošenja krivične prijave protiv odgovornih u institucijama BiH zbog štete koja se nanosi radnicima. Njihova najveća briga odnosi se na plate zaposlenih.
Predsjednik Sindikata Granične policije, Dragan Matović, naglasio je da je riječ o oko 23 hiljade zaposlenih čija je plata direktno vezana za usvajanje budžeta. Posebno je spomenuo povećanje osnovice sa 600 na 631,5 KM, što bi policajcima značilo dodatnih 250 do 300 maraka mjesečno. Ako budžet ne bude usvojen, ta sredstva neće biti isplaćena zaposlenima, već će završiti u budžetskim rezervama, gdje će, kako tvrdi Matović, politički subjekti na kraju godine raspoređivati novac prema vlastitim interesima.
Pored sindikata, na probleme su upozorili i iz IDDEEA-e (Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH). Oni tvrde da bi moglo doći do prekida u zaprimanja biometrijskih podataka, ukoliko se na vrijeme ne osiguraju sredstva i ne izvrši nabavka potrebne opreme. To bi značilo ozbiljne komplikacije za građane koji trebaju lične karte, pasoše i druge identifikacione dokumente.
Situaciju dodatno komplikuje činjenica da se institucije BiH već osam mjeseci finansiraju na privremenoj osnovi. Svako dalje odgađanje usvajanja budžeta povećava neizvjesnost, a istovremeno šalje negativnu poruku o funkcionalnosti države i njenoj sposobnosti da obezbijedi osnovne potrebe svojih institucija i zaposlenih.
Iz svega navedenog mogu se izdvojiti tri ključna problema:
-
Političke blokade – neslaganja unutar Predsjedništva BiH i stranačkih redova onemogućavaju normalno usvajanje budžeta.
-
Ekonomske posljedice – desetine hiljada zaposlenih ostaju bez povećanja plata i sigurnih primanja.
-
Institucionalni rizici – agencije poput IDDEEA-e suočavaju se sa mogućnošću obustave rada zbog nedostatka finansiranja.
U zaključku, spor oko budžeta Bosne i Hercegovine ponovo pokazuje koliko je politički sistem zemlje krhak i zavisan od partijskih kalkulacija. Dok jedni tvrde da je nacrt budžeta neustavan i manipulativno pripremljen, drugi upozoravaju na štetu koju trpe građani i institucije. Profesorica Svetlana Cenić jasno je ukazala na suštinu problema – ako ključne stranke poput SNSD-a i HDZ-a budu protiv, budžet neće biti usvojen bez obzira na stav Predsjedništva.
Ono što se u konačnici može zaključiti jeste da budžet, umjesto da bude finansijski dokument od općeg značaja, postaje instrument političkih nadmudrivanja. A cijenu te igre, kako često biva u Bosni i Hercegovini, plaćaju obični građani i državni službenici.
