Izazovi i odgovornosti Bosne i Hercegovine prema Viaductu: Nova presuda i dug
Nedavna presuda međunarodnog arbitražnog tribunala otvorila je nova pitanja o obavezama Bosne i Hercegovine prema slovenačkom preduzeću Viaduct d.o.o.. Ovaj slučaj, koji datira još iz 2017. godine, sada je došao do tačke kada BiH mora ispuniti presudu ICSID Tribunala iz Washingtona, donijetu 18. aprila 2022. godine. Odluka o izvršenju presude ne samo da rasvjetljava trenutni položaj BiH, već i ukazuje na kompleksnost situacije koja se razvijala tokom godina, uključujući odgovornosti i postupke različitih nivoa vlasti.
U kontekstu ovog slučaja, važno je napomenuti da se sve odvijalo u okviru šireg okvira odnosa između BiH i stranih investitora. Investicije su ključne za ekonomski razvoj zemlje, ali u isto vrijeme, pravni sporovi poput ovog dovode u pitanje povjerenje stranih investitora u Bosnu i Hercegovinu. Viaduct nije jedini primjer; slični slučajevi su zabilježeni u prošlosti, a svaki od njih dodatno otežava privlačenje novih investicija koje su potrebne za stabilizaciju i rast ekonomije.
Vijeće ministara BiH donijelo je odluku o postupanju prema arbitražnoj presudi, obavezujući Ministarstvo finansija i trezora BiH da u saradnji s Pravobranilaštvom BiH pripremi prijedlog za izvršenje presude u roku od 15 dana. Ova odluka predstavlja samo jedan od niza koraka koji se poduzimaju kako bi BiH poštovala presudu, ali ostavlja otvorena mnoga pitanja o načinima realizacije plaćanja duga i o tome ko tačno snosi odgovornost za ove finansijske obaveze. Šta više, situacija se dodatno komplikuje zbog često neusklađenih stavova između različitih entiteta unutar BiH, što može dodatno otežati proces izvršenja.
Prema dostupnim informacijama, uključeno je Pravobranilaštvo BiH, čiji su predstavnici bili prisutni na sjednici Vijeća ministara BiH koja se održala 27. marta 2024. godine. Tada su razmatrane opcije o angažovanju advokatske kancelarije NautaDutilh koja bi predstavljala BiH u izvršnom postupku u Briselu. Ova odluka o angažmanu izaziva sumnje, s obzirom da je presuda već nalagala izvršenje plaćanja, postavljajući pitanje o razlozima za dodatni pravni angažman u ovom trenutku. Takođe, postavlja se pitanje efikasnosti angažovanja stranih pravnika, s obzirom na to da BiH ima svoje pravne resurse koji bi mogli biti od pomoći u ovom procesu.
Bitna tačka u ovom procesu je sporazum iz 2017. godine između Vlade Republike Srpske i Vijeća ministara BiH, koji precizno definiše način na koji će BiH podmiriti dugove nastale na osnovu arbitražnih odluka. Prema ovom sporazumu, Vlada Republike Srpske se obavezala na isplatu duga prema Viaductu, i to bezuslovno, čim Pravobranilaštvo BiH dostavi zahtjev. Ovaj mehanizam ilustruje raspodjelu odgovornosti među različitim nivoima vlasti, ali takođe naglašava potencijalne probleme u budućim postupcima ukoliko se ne postigne dogovor o načinu plaćanja. U tom smislu, ključno je da se osigura da sve strane budu usklađene kako bi se izbjegle komplikacije i dodatni pravni troškovi.
S obzirom na potpisani sporazum, Pravobranilaštvo BiH imalo je obavezu da sarađuje s Pravobranilaštvom Republike Srpske, kako bi se obezbijedila efikasna pravna pomoć tokom cijelog procesa. Ovo uključuje koordinaciju aktivnosti sa odabranim advokatima, kao i informisanje Vijeća ministara o svim relevantnim akcijama koje su preduzeli advokati, uključujući davanje saglasnosti za njihove aktivnosti. Na ovaj način, pravni timovi mogu raditi zajedno kako bi se osiguralo da se svi aspekti presude ispoštuju i da se izbjegnu dalja pravna previranja.
Trenutni izazovi s kojima se Bosna i Hercegovina suočava uključuju i neprihvatanje prijedloga na Fiskalnom vijeću BiH o načinu plaćanja duga. Federalni premijer Nermin Nikšić i ministar finansija FBiH Toni Kraljević nisu podržali prijedlog koji bi doveo do obaveze Federacije BiH da isplati dio duga, iako je dug proizašao isključivo iz djelovanja Vlade Republike Srpske. Ova situacija dodatno pojačava političku napetost unutar države, s obzirom na to da su stavovi FBiH i RS često u sukobu kada je riječ o financijskoj odgovornosti. Takva situacija može rezultirati dodatnim kašnjenjima u izvršenju presude, što bi samo povećalo kamate i dodatne troškove za BiH.
Prema presudi iz 2022. godine, ukupni dug koji Bosna i Hercegovina duguje Viaductu iznosi više od 110 miliona KM. Na svakodnevno kašnjenje u plaćanju obračunava se kamata u visini od 18.000 KM, što dodatno opterećuje ionako krhku finansijsku situaciju zemlje. Ove brojke jasno ukazuju na ozbiljnost i hitnost situacije, jer BiH mora brzo djelovati kako bi izbjegla daljnje posljedice. Neophodno je da se pravovremeno reše sva otvorena pitanja kako bi se osiguralo da se proces ne otegne i da se izbegnu dodatni troškovi.
Važno je napomenuti da je sporazum iz 2017. godine uspostavljen kako bi se spriječilo da cijela Bosna i Hercegovina postane teret za dugove nastale zbog postupaka jedne entitetske vlade. U okviru ovog sporazuma, osim odredbi o isplatama, jasno su definirani svi pravni koraci vezani za tužbe i finansijske obaveze prema Viaductu. Ova situacija ukazuje na nužnost efikasnije koordinacije između različitih državnih i entitetskih institucija, kako bi se spriječile buduće komplikacije u sličnim slučajevima. Samo uz zajednički rad i jasnu komunikaciju, institucije mogu osigurati da se slični izazovi ne ponove, a da se pritom očuva pravna sigurnost za sve strane uključene u proces.
