U Banjoj Luci, ministar unutrašnjih poslova entiteta Republika Srpska, Siniša Karan, obratio se prisutnima na obilježavanju 9. januara, dana koji je i dalje smatran neustavnim prema odlukama Ustavnog suda BiH. U svom govoru, Karan je izjavio kako je čast pozdraviti okupljene u ime predsjednika RS Milorada Dodika, koji zbog zdravstvenih razloga nije mogao biti prisutan, ali je, kako je Karan istaknuo, “srcem uvijek uz nas”. Ovo je samo jedan od trenutaka u kojem je Dodik i dalje istaknuti simbol političkog vodstva u RS-u, unatoč brojnim kritikama i kontroverzama koje prate njegovu politiku.
Govor Siniše Karana izazvao je brojne reakcije, prvenstveno zbog njegovih tvrdnji o državnosti RS. Prema njegovim riječima, Republika Srpska je postojala kao samostalna država u periodu od 1992. do 1995. godine, a i danas je na, kako je rekao, “graničnoj liniji između haosa i reda”. Karan je izrazio uvjerenje da bi RS mogla opstati samo vraćanjem na temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovaj sporazum, potpisan 1995. godine, bio je ključan za završetak rata u BiH i definiranje ustavnog uređenja zemlje. Karan je poručio kako se već tri desetljeća zalažu za mir, suživot, suverenitet i slobodu, te da je borba za poštovanje Dejtona zapravo borba za opstanak RS. U njegovim riječima se osjetio naglasak na percepciji kako je Dejtonski sporazum “srušen” te kako su vlasti BiH krive za lažno optuživanje RS i njenih lidera.
Izuzetno sporna bila je i izjava Karana koja je povezivala politički proces protiv Milorada Dodika s pitanjem opstanka RS. Karan je smatrao da je cijeli pravni postupak protiv Dodika zapravo završni čin napada na ustavnost i zakonitost unutar RS-a. Prema njegovim tvrdnjama, proces protiv Dodika je zapravo podmetnut zbog njegovog insistiranja na poštivanju Ustava i Dejtonskog sporazuma. Karan je izjavio da će ishod ovog procesa biti ključan za budućnost BiH, te da će on pokazati tko je za opstanak Republike Srpske i Dejtonskog sporazuma, a tko protiv. Takva razmišljanja jasno sugeriraju kako vlasti RS-a gledaju na cijeli pravni proces, smatajući ga borbom za suverenitet entiteta i njegovu političku autonomiju.
Ovaj govor je samo jedan u nizu političkih događaja u kojem RS nastavlja obilježavati 9. januar kao svoj praznik, unatoč tome što je ovaj datum utemeljen na događanjima koja se doživljavaju kao problematična za ostale narode unutar BiH. 9. januar je dan koji, prema mnogima, ne odražava zajedničke vrijednosti svih građana BiH, jer se temelji na istorijskim događajima koji su, po mišljenju mnogih, značajni samo za jedan narod – Srbe. Iako se Dodik i njegovi politički saveznici protive kritikama i zakonskim presudama, i dalje nastavljaju obilježavati ovaj dan, zanemarujući odluke Ustavnog suda BiH, Venecijanske komisije i druge institucije koje smatraju obilježavanje tog datuma neustavnim.
Na 9. januar, politička situacija u BiH postaje još napetija, jer se sukobljavaju stavovi o ustavnom okviru zemlje i o tome kako bi Bosna i Hercegovina trebala funkcionirati u političkom smislu. Obilježavanje Dana RS-a također dolazi u kontekstu stalnih političkih napetosti, gdje su secesionističke tendencije i politički pritisci još uvijek prisutni. Milorad Dodik i dalje održava političku liniju koja se protivi svim prijedlozima koji bi mogli ugroziti suverenitet RS, dok su vlasti u Sarajevu i mnogi međunarodni akteri protiv takvih politika.
Karan je jasno poručio da će sudski proces protiv Milorada Dodika biti ključan trenutak u političkoj borbi, koja ne uključuje samo njega, već i cijeli entitet Republiku Srpsku. Prema Karanu, rezultati suđenja pokazat će hoće li Dejtonski sporazum preživjeti ili će BiH krenuti putem potpunog razjedinjavanja. S obzirom na to da ovaj postupak ima duboko političko značenje, mnogi smatraju da će ishod imati dalekosežne posljedice na opstanak BiH kao države.
Zaključno, politička situacija u Bosni i Hercegovini i dalje je vrlo napeta, a Republika Srpska nastavlja svoju borbu za očuvanje političke autonomije i ustavne pozicije. Obilježavanje Dana RS-a i daljnje secesionističke inicijative postavljaju ozbiljna pitanja o budućnosti zemlje. Na kraju će, kako se čini, politički procesi, kao i pravna presuda protiv Milorada Dodika, igrati ključnu ulogu u tome hoće li Bosna i Hercegovina opstati kao država u svom trenutnom obliku ili će doći do daljnjih političkih podjela.
