U Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo se otvorila rasprava o sudbini penzionera, a povod tome je odgađanje donošenja izmjena i dopuna Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO). Situacija je postala posebno osjetljiva jer se radi o vremenskom okviru koji je kratak i neizvjestan, a posljedice bi mogle biti izuzetno nepovoljne za desetine hiljada penzionera.
Prema prijedlogu koji je pripremilo Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH, prvo usklađivanje penzija trebalo bi uslijediti 1. januara 2026. godine. Međutim, da bi to postalo realnost, izmjene zakona moraju biti usvojene do kraja tekuće godine u oba doma Parlamenta FBiH. Ako se to ne dogodi, penzioneri će ostati bez očekivanih korekcija svojih primanja. Ovo znači da će građani treće životne dobi, koji većinom jedva sastavljaju kraj s krajem, morati čekati dodatnih godinu dana, a možda i duže, na poboljšanja.
Problem je još složeniji jer do sada ni Vlada FBiH nije uvrstila izmjene u svoju proceduru, iako je ranije javno objavljeno da je posao završen. U Programu rada Parlamenta za 2025. godinu izmjene se doduše nalaze, ali tek kao materijal za razmatranje. Dakle, ništa nije izvjesno, a vrijeme ističe.
Ako zakon ne bude usvojen:
-
penzioneri će ostati bez vanrednog usklađivanja koje je već odbačeno,
-
izgubit će i redovno usklađivanje planirano za početak naredne godine,
-
biće uskraćeni za zaštitu od inflacije i sve većih troškova života.
Jedan od ključnih problema postojećeg modela jeste što se visina usklađivanja računa na osnovu kombinacije rasta potrošačkih cijena i BDP-a u omjeru 50:50. To znači da i kada inflacija raste, a BDP stagnira, povećanja ostaju minimalna. Trenutno je inflacija u BiH 4,31%, dok je rast BDP-a svega 1,9%. Rezultat toga je da bi eventualna korekcija penzija bila gotovo simbolična, nedovoljna da pokrije čak ni osnovne potrebe.
Novi model koji je Ministarstvo predložilo predviđa omjer 60:40, pri čemu bi se računalo povećanje prosječne plate i stopa inflacije. Ovaj prijedlog zvuči povoljnije za penzionere, jer prati rast plata, a ne ekonomski rast koji je nizak i spor. Međutim, i tu se pojavljuje problem. Statistike pokazuju da je u više navrata u toku 2025. godine zabilježen pad prosječnih plata, što bi moglo smanjiti efikasnost novog modela.
U svakom slučaju, i pored nedostataka, novi sistem bio bi znatno prihvatljiviji od starog. On bi, barem u teoriji, mogao osigurati nešto brže prilagođavanje realnim potrebama penzionera.
Ono što dodatno opterećuje ovu populaciju jeste činjenica da je do sada učinjeno vrlo malo. Penzioneri su u 2025. godini dobili samo retroaktivno usklađivanje u aprilu od 4,49% i jednokratnu pomoć u augustu do 250 KM. Ali ni ta pomoć nije bila dostupna svima – čak oko 100.000 penzionera ostalo je uskraćeno jer primaju srazmjerne penzije. Zbog toga je reagovala i Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH, koja je ocijenila odluku nepravičnom i naložila Vladi FBiH da je izmijeni.
Podsjetimo i na osnovne iznose:
-
najniža penzija iznosi 599,28 KM,
-
zagarantovana je 715,21 KM,
-
najviša dostiže 2996,40 KM.
Ipak, većina korisnika prima penzije bliže minimalnim iznosima, što jasno govori koliko je svako odgađanje donošenja zakonskih rješenja pogubno.
Zaključak je da se Federacija BiH nalazi pred ozbiljnim izazovom. Ako izmjene zakona ne budu usvojene do kraja godine, penzioneri će ostati bez ikakvog povećanja primanja i ući u 2026. godinu u istoj ili težoj situaciji. Novi model može donijeti određena poboljšanja, ali samo ako bude pravovremeno usvojen i ako se njegovi mehanizmi ne obesmisle padom plata. Penzioneri, koji čine jednu od najugroženijih grupa u društvu, više nemaju vremena za čekanje praznih obećanja.
