Izazovi Javnog Radiotelevizijskog Servisa BiH: Kriza i Političke Tenziije
U zadnje vrijeme, stanje u Javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine (BHRT) postalo je predmet intenzivnih rasprava i političkih previranja. Na vanrednoj sjednici, Predsjedništvo BiH usvojilo je niz zaključaka koji se odnose na ozbiljnu krizu u ovom javnom servisu, koja, prema ocjenama, predstavlja prijetnju njegovoj opstanku. Izvršni direktor BHRT-a suočava se s izazovima koji su rezultat neusklađenosti zakonskih propisa i finansijskih obaveza, što je izazvalo podjele među članovima Predsjedništva.
Prema prvim zaključcima usvojenim na sjednici, ključni uzrok problema leži u nepravilnoj raspodjeli RTV takse. U ovom kontekstu, istaknuto je da su propusti u finansijskom upravljanju od strane Javnog radiotelevizijskog servisa Republike Srpske (RTRS) doprinijeli trenutnoj situaciji. Predsjedništvo je stoga pozvalo Vijeće ministara da preduzme hitne mjere kako bi se osigurala primjena zakona i da, bez odlaganja, osigura prinudnu naplatu dugovanja BHRT-a koja iznose 103,5 miliona KM. Ova cifra nije zanemariva i predstavlja ozbiljan problem koji bi mogao ugroziti daljnji rad i razvoj BHRT-a.
Osim toga, zaključci su obuhvatili i zahtjev za interventnom finansijskom pomoći iz raspoloživih sredstava, s ciljem očuvanja kontinuiranog funkcionisanja BHRT-a. Ovaj poziv također uključuje zaštitu prava zaposlenika BHRT-a, koji su se našli u nesigurnom radnom položaju zbog finansijskih poteškoća servisa. Štaviše, mnogi radnici su se suočili s kašnjenjima u isplatama plata, što dodatno pogoršava njihovu situaciju. Djelovanje Predsjedništva naišlo je na oštre kritike članice Željke Cvijanović iz SNSD-a, koja se suprotstavila usvojenim zaključcima, ukazujući na njihovu jednostranost i tendencioznost.
Cvijanović je izrazila sumnju u iskrene namjere pokretača inicijative, optuživši ih da pokušavaju prebaciti odgovornost za krizu na Republiku Srpsku i RTRS. Ova optužba nije bez osnova, s obzirom na to da se u medijima često ponavljaju priče o nejednakom tretmanu javnih servisa u različitim dijelovima zemlje. U njenoj analizi, naglašava se da ovi zaključci ne nude sveobuhvatno rješenje problema u BHRT-u, niti uzimaju u obzir sve aktere u javnom radiotelevizijskom sistemu. Ona je ukazala na to da finansijski odnosi unutar sistema nisu adekvatno razmatrani, posebno kada su u pitanju dugovanja između BHRT-a, FTV-a i RTRS-a.
Dodatno, Cvijanović je kritikovala pitanje naplate RTV takse, koje se u različitim dijelovima Federacije BiH suočava s ozbiljnim izazovima. Prema njenim riječima, u nekim područjima FBiH naplata takse ne funkcioniše, što dodatno komplicira situaciju. Ovo pitanje je od suštinske važnosti, jer bez adekvatnog sistema naplate, javni servisi će se suočiti s još većim teškoćama. Osim toga, naglasila je da je BHRT donosio poslovne odluke bez adekvatnog zakonskog okvira, sklapajući skupe ugovore za sportske i kulturne sadržaje, što je dodatno opteretilo njegovu finansijsku situaciju. Mnogi smatraju da su ove odluke vođene političkim interesima, što dodatno otežava situaciju i dodatno polarizira javnost.
U zaključku, Cvijanović je poručila da se problem BHRT-a ne može rješavati putem političkih optužbi, već isključivo kroz institucionalni pristup i dijalog svih relevantnih strana. Ova kriza ne predstavlja samo izazov za BHRT, već i priliku za preispitivanje načina na koji se upravlja javnim servisima u Bosni i Hercegovini. Kako bi se osigurao održiv rad BHRT-a, potrebno je uspostaviti efikasne mehanizme kontrole i odgovornosti, koji će omogućiti trajno rješavanje postojećih problema i stabilizaciju finansijskih tokova.
U ovom trenutku, ključno pitanje je kako će se vlasti postaviti prema rješenju ovog problema. Da bi se došlo do održivog rješenja, potrebno je uključiti sve relevantne aktere, uključujući predstavnike zaposlenika, upravu BHRT-a, kao i političke stranke koje imaju uticaj na donošenje odluka. Zajednički dijalog bi mogao otvoriti vrata novim pristupima i rješenjima koja će na kraju doprinijeti stabilizaciji BHRT-a.
Osim toga, važno je razviti i strategiju koja će osigurati dugoročnu održivost finansijskog poslovanja BHRT-a. To uključuje analizu postojećih troškova i identifikaciju mogućnosti za smanjenje troškova bez ugrožavanja kvaliteta programa. U isto vrijeme, potrebno je raditi na unapređenju naplate RTV takse, kako bi se stvorili stabilni finansijski temelji za rad BHRT-a.
Uprkos trenutnim problemima, javni servisi imaju ključnu ulogu u društvu, pružajući objektivne informacije i sadržaje od javnog interesa. Stoga je važno ne gubiti iz vida misiju BHRT-a kao javnog servisa i raditi na njegovom jačanju kako bi mogao odgovoriti na potrebe svih građana Bosne i Hercegovine.
