ako je sporazum o prekidu vatre na snazi, izraelska vojska je nastavila s napadima na Pojas Gaze, uslijed čega su dvoje Palestinaca ubijena, a sedmero ranjeno, među kojima i dijete. Ovi incidenti događaju se unatoč činjenici da je na snazi dogovor koji je trebao osigurati prestanak vatrenih sukoba, a koji je stupio na snagu 19. januara 2025. godine.
Prema izvještajima iz medicinskih izvora, mladi Palestinac je ubijen, a dvojica su povrijeđena zapadno od izbjegličkog kampa Nusairat u centralnom dijelu Pojasa Gaze. Dodatno, u Rafahu, južnom dijelu Gaze, izraelske snage su također otvorile vatru, pri čemu je ubijen jedan mladić. Iako je sporazum o prekidu vatre bio na snazi, izraelske vojne akcije nisu prestale.
Još jedan incident dogodio se kada je izraelska vojska otvorila vatru na grupu raseljenih civila, koji su čekali dozvolu za povratak u svoja prebivališta u sjevernoj Gazi. Pet osoba je ranjeno, uključujući dijete. Ovi civili su, prema svjedočanstvima, proveli noć na otvorenom, izloženi hladnoći, čekajući povratak u svoje domove. Izraelska vojna vozila postavljena su duž koridora Netzarim, koji razdvaja sjever i jug Pojasa Gaze, i otvorila vatru na civile dok su čekali povratak prema dogovoru.
Izraelske vlasti su, međutim, odbile omogućiti povratak Palestinaca u sjevernu Gazu sve dok ne bude oslobođena izraelska zarobljenica Arbel Yehud. Hamas je potvrdio da će ta taokinja biti oslobođena u sljedećoj razmjeni zatvorenika.
Sporazum o prekidu vatre, koji je stupio na snagu sredinom januara, ima ključnu ulogu u pokušaju smanjenja nasilja koje je počelo 7. oktobra 2023. godine. Tijekom tih sukoba, ubijeno je više od 47.000 Palestinaca, među kojima su bili i mnogi žene i djeca, dok je broj ranjenih prešao 111.000. Ovaj sporazum također uključuje razmjenu zatvorenika, pa je dosad sedam izraelskih zarobljenika oslobođeno u zamjenu za 290 Palestinaca.
Dok sporazum o prekidu vatre nudi nadu za smanjenje nasilja, nepridržavanje uvjeta od strane izraelskih vlasti i nastavak vojnih napada na Gazu pokazuje da situacija ostaje izuzetno napeta. Očekuje se daljnji razvoj događaja koji bi mogao dovesti do daljih pregovora i možda novih političkih koraka prema stabilizaciji ovog sukoba.
Nastavak sukoba unatoč dogovoru o prekidu vatre ukazuje na duboku političku i vojnu dinamiku koja karakterizira sukobe u Pojasu Gaze. Iako je sporazum o prekidu vatre, koji je potpisan 19. januara 2025. godine, trebao omogućiti prestanak nasilja i početak procesa smanjenja napetosti, činjenica da izraelske snage nastavljaju s napadima na civilne ciljeve govori o ozbiljnom nedostatku povjerenja između strana. Izraelska vojska je i dalje aktivna u Pojasu Gaze, napadajući ciljeve koji uključuju i nenaoružane civile, čime se čini da ne postoji istinska volja za implementacijom dogovorenih uvjeta.
Među incidentima koji su izazvali zabrinutost bio je i napad na grupu raseljenih Palestinaca. Ovi ljudi su čekali dozvolu za povratak u svoje domove, jer su pretrpjeli značajna razaranja tijekom izraelskog vojnog djelovanja. No, iako je postojala nada da će im biti dopušten povratak prema sporazumu o prekidu vatre, izraelske vojne snage nisu samo spriječile povratak, već su otvorile vatru na civile, ranivši pet osoba, uključujući dijete. Ovaj incident ne samo da ukazuje na nepoštivanje ugovorenih uvjeta, već također dodatno pogoršava uvjete za već iscrpljene palestinske izbjeglice. Raseljeni civili nisu samo suočeni s prijetnjama nasilja, već i s neizvjesnošću u vezi s osnovnim ljudskim pravima, poput prava na povratak u vlastite domove.
Povratak u domove palestinskih civila bio je ključni cilj za mnoge, jer su mnogi od njih pretrpjeli ogromne gubitke i uništenje svojih kuća. Tokom izraelskog genocidnog rata koji je počeo 7. oktobra 2023. godine, gotovo cijela područja u sjevernom Pojasu Gaze su bila uništena, a ljudi su raseljeni i prisiljeni na život u izbjegličkim kampovima ili na otvorenom. Humanitarna situacija je bila katastrofalna, a uvjeti za život su se pogoršavali iz dana u dan. Sa početkom prekida vatre, mnogi su imali nadu da će moći obnoviti svoje živote, no čini se da izraelske vlasti koriste manipulaciju i odugovlačenje kao strategiju kako bi nastavile s kontrolom teritorija, dok istovremeno održavaju pritisak na palestinske civile.
Ovaj sukob, koji traje već godinama, nije samo rat za teritorij, već i za preživljavanje naroda. Iako su međusobni pregovori i sporazumi poput ovog od 19. januara dali privid nade, stvarna implementacija tih dogovora i dalje ostaje neizvjesna. Palestinci koji su preživjeli strahote rata i raseljavanje suočavaju se s nesigurnostima, jer mnogi od njih nisu sigurni hoće li moći ponovno vidjeti svoje domove ili obitelji. Međunarodna zajednica ostaje podijeljena, a reakcije na napade izraelske vojske nisu dovoljno snažne da utječu na daljnje odvijanje sukoba. Kako bi se spriječila daljnja eskalacija i moguće nove žrtve, potrebno je ne samo osigurati političke dogovore, već i poduzeti konkretne mjere za zaštitu civila i implementaciju uvjeta koji bi omogućili miran povratak ljudima u njihove domove, bez straha od nove vojne intervencije.
