U Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo proteklog vikenda zabilježen je značajan porast broja pacijenata. Ljekari su pružili pomoć za više od 1.400 pacijenata, što predstavlja povećanje od oko 30 posto u odnosu na prethodni period, navodi “Faktor”.
Dr. Mirsad Hošić, specijalista urgentne medicine, izjavio je da je najveći broj pacijenata dolazio zbog gastrointestinalnih oboljenja. “Mnoge osobe su se žalile na stomačne viruse, s simptomima kao što su povraćanje i proljev,” rekao je Hošić. Pored toga, zabilježen je i veliki broj pacijenata s kardiovaskularnim problemima, uključujući hipertoničare i one sa anginoznim tegobama.
Također, Hošić je naveo da su česti i slučajevi pacijenata s neurološkim problemima, abdominalnim kolikama i bolovima u bubrezima. “Tokom ljeta, kada pijemo više tekućine, kod osoba s bubrežnim problemima često dolazi do pomjeranja kamenca, što izaziva bolove,” objasnio je Hošić. Svakodnevno se bilježe i slučajevi kolabiranja građana na ulicama, u javnim vozilima i ustanovama.
Hošić je istakao da je Zavod za hitnu medicinsku pomoć organiziran da pruži usluge svima koji ih trebaju, ali je primijetio da su ljekari često opterećeni nepotrebnim posjetama. “Dolaze nam ljudi koji zaista ne bi trebali biti u Hitnoj pomoći. Ne možete čim dobijete temperaturu ili jednom povratite odmah dolaziti u Hitnu, a da niste pokušali smanjiti temperaturu kod kuće,” rekao je Hošić za Faktor.
Razlozi povećanog broja stomačnih tegoba uključuju nepravilno oprano ili termički neobrađeno voće i povrće, koje može biti zaraženo enterovirusima i rotavirusima, najčešćim uzročnicima akutnog infektivnog proljeva.
Hošić savjetuje građane, posebno starije osobe, hronične bolesnike, djecu i trudnice, da izbjegavaju boravak na otvorenom u periodu od 11 do 17 sati zbog visokih temperatura. Također, naglašava važnost unošenja dovoljno tečnosti, kao što su obična voda, svježe cijeđeni sokovi ili biljni čajevi, te radne obaveze obavljati u ranim jutarnjim i večernjim satima.
Ova situacija naglašava potrebu za boljim informiranjem i edukacijom građana o pravilnom ponašanju u hitnim situacijama, kao i o prevenciji zdravstvenih problema, posebno tokom ljetnih mjeseci kada su visoke temperature i problemi s probavom česti. Time bi se smanjilo opterećenje hitnih službi i omogućilo ljekarima da se fokusiraju na one pacijente kojima je pomoć zaista neophodna.
