Profesor Blagojević: Kritika pravosudnog sistema i političke manipulacije u BiH
U novom autorskom tekstu, profesor ustavnog prava Milan Blagojević iznosi oštru kritiku rada Suda BiH i Ustavnog suda BiH, nazivajući ih institucijama koje su postale instrument političke moći Milorada Dodika. Ova kritika dolazi u trenutku kada se čini da pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini gubi svoju nezavisnost i postaje podložan političkim pritiscima, što dodatno komplikuje već tešku situaciju u zemlji. Profesor Blagojević smatra da ove pravosudne institucije, umjesto da brane zakon i pravdu, zapravo omogućavaju Dodiku da nastavi s autoritarnim upravljanjem Republikom Srpskom, uprkos pravosnažnim presudama koje su na njegovu štetu.
Blagojević tvrdi da je Sud BiH pravosnažno osudio Dodika, ali da je potom jednostavno izbjegao da odredi konkretne pravne posljedice te presude. “Ova situacija nije samo pravno sporna, već i moralno neprihvatljiva”, naglašava profesor. Prema njegovim riječima, takva presuda bi trebala podrazumijevati da Dodik ne može obavljati funkcije unutar SNSD-a, s obzirom na to da je stranka pravno lice, a zabrana obavljanja funkcija se proteže i na sve pravne entitete. Ovaj primjer pokazuje kako pravosudni sistem može biti izložen manipulacijama, što dodatno slabi povjerenje građana u institucije koje bi trebale štititi njihova prava.
Umjesto da preuzme odgovornost, Sud BiH je odlučio prebaciti slučaj na Osnovni sud u Banjoj Luci, što profesor označava kao “teško kršenje zakona u korist pojedinca”. Ovakve odluke ne samo da potkopavaju povjerenje građana u pravosudni sistem, već i pokazuju da institucije ne rade u interesu pravde, već su podložne političkom uticaju. Profesor Blagojević naglašava da ovakvi postupci dodatno jačaju osjećaj beznađa među građanima, koji se pitaju u kojoj meri njihova prava mogu biti zaštićena od strane institucija koje bi trebale biti nepristrasne.
Osim toga, Blagojević se osvrće na ponašanje ministara unutar SNSD-a, navodeći kako su oni postali “reprezentacija koja sluša samo svog vođu”. On ističe da su ministri poput Košarca i Amidžića glasali za Reformsku agendu BiH isključivo na Dodikov nalog, bez obzira na moguće negativne posljedice po Republiku Srpsku. “Usvojili smo Reformsku agendu jer je Milorad Dodik to rekao”, priznaje Košarac, što jasno ukazuje na nedostatak autonomije i kritičkog mišljenja unutar stranke. Ova situacija predstavlja ozbiljan izazov za demokratske procese u zemlji, jer se čini da se odluke donose isključivo na osnovu ličnih interesa, a ne na osnovu potreba građana ili zakonskih normi.
Profesor Blagojević također naglašava da ova agenda potencijalno razgrađuje Republiku Srpsku, jer predviđa prijenos određenih nadležnosti na nivo BiH, uključujući uspostavu Vrhovnog suda BiH, što bi moglo učiniti Republiku Srpsku “praznom ljušturom”. Ovakva situacija dodatno pokazuje kako stranačka poslušnost prevladava nad interesima građana i suverenitetom entiteta. Ova politika može rezultirati smanjenjem autonomije Republike Srpske, što bi se moglo okarakterisati kao ozbiljno narušavanje pravnog okvira i ustavnih prava stanovništva.
U kontekstu Ustavnog suda BiH, Blagojević ističe da je njegov rad također obeležen odugovlačenjem donošenja važnih odluka. Situacija u kojoj se nalazi nova vlada Republike Srpske i premijer Save Minića dodatno komplikuje ovaj kontekst. Profesor smatra da je situacija očigledna i da se već odavno zna da je Dodik predložio Minića za premijera u trenutku kada nije bio predsjednik Republike, čime je prekršen Ustav RS i Ustav BiH. Ova praksa odugovlačenja i ignorisanja ustavnih normi stvara osjećaj da pravosudni sistem ne može ili ne želi da se suprotstavi političkim pritiscima, što dodatno legitimizuje autoritarne metode vladanja.
Na kraju, profesor Blagojević zaključuje da su ovi primjeri dovoljni da ostave trag o vremenu “ispunjenim beščašćem”. U ovom kontekstu, pravosuđe, prema njegovim riječima, ne djeluje u interesu pravde, već se sve više čini kao instrument služenja pojedincima i političkim elitama. Ovakva situacija predstavlja ozbiljnu prijetnju za demokratske vrijednosti i vladavinu prava u Bosni i Hercegovini. Profesor Blagojević poziva na nužnost reformi koje bi obezbijedile veću transparentnost i odgovornost pravosudnih institucija, kao i na potrebu za jačanjem pravne države u kojoj bi svi građani bili jednaki pred zakonom i gdje bi pravda bila na prvom mjestu.
