U najnovijoj izjavi pravnog eksperta Milana Blagojevića, izražena je duboka zabrinutost i ogorčenje zbog postupanja Tužilaštva i Suda Bosne i Hercegovine u slučaju protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske. Blagojević, bivši savjetnik predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, upozorava na niz pravnih, političkih i moralnih anomalija koje su, kako tvrdi, rezultat skrivenog i nezakonitog dogovora između Dodika i pravosudnih institucija na državnom nivou.
Blagojević otvara temu podsjećanjem na Dodikovu dugogodišnju političku retoriku u kojoj se javno suprotstavljao institucijama BiH, nazivajući ih neustavnim i pozivajući na njihovu opstrukciju na teritoriji Republike Srpske. Upravo je Dodik, navodi Blagojević, bio ključna ličnost iza zakona koji je u Narodnoj skupštini RS donesen s ciljem zabrane djelovanja SIPA-e, Tužilaštva BiH i Suda BiH u entitetu. Time se stvorila slika političkog otpora i samostalnosti RS u odnosu na centralne pravosudne institucije. Međutim, nedavni događaji su, prema Blagojeviću, pokazali da iza te slike stoji duboka hipokrizija i spremnost na lične dogovore zarad političkog opstanka.
Naime, nakon što je protiv Dodika bila raspisana potjernica zbog osnovane sumnje u izvršenje krivičnog djela napada na ustavni poredak BiH, uz već određeni pritvor, on se – kako navodi Blagojević – u tajnosti pojavio u Tužilaštvu i Sudu BiH. Tamo je ispitan kao osumnjičeni, pritvor mu je ukinut, a mjere zabrane kretanja, poput oduzimanja putnih isprava ili zabrane prelaska granice, nisu primijenjene.
Ovakav razvoj događaja, tvrdi Blagojević, ukazuje na:
-
Prethodni dogovor između Dodikovih predstavnika i predstavnika Tužilaštva i Suda.
-
Povredu zakona, jer nisu primijenjene zakonom predviđene mjere protiv osumnjičenog s visokim rizikom od bjekstva.
-
Zloupotrebu službenog položaja, što, kako smatra, treba biti predmet hitnog krivičnog i disciplinskog postupka.
U skladu sa članom 126. stav 2. ZKP BiH, Tužilaštvo i Sud su bili dužni, u slučaju opravdane sumnje na bijeg, predložiti i odrediti oduzimanje pasoša, zabranu izdavanja novih isprava i zabranu korištenja lične karte za prelazak granice. Ništa od toga nije urađeno, što Blagojević tumači kao nedvosmislen dokaz o postojanju tajnog dogovora.
Nadalje, u skladu sa članom 136. ZKP BiH, sudija za prethodni postupak može, ali nije obavezan, ukinuti pritvor čak i ako to predloži tužilac. Sudija je, prema mišljenju Blagojevića, bio dužan sagledati sve okolnosti, uključujući i prethodno Dodikovo izbjegavanje pravosudnih institucija, i zadržati pritvor. Umjesto toga, postupajući sudija je brzopotezno i bez dodatnih mjera oslobodio Dodika, čime je, kako kaže Blagojević, dodatno narušeno povjerenje u pravosuđe.
U ovom kontekstu, Blagojević ne štedi riječi za opis stanja u kojem se, prema njegovim tvrdnjama, nalazi pravosudni sistem BiH. Ukoliko institucije koje treba da štite zakon i pravdu krše iste te zakone, ističe on, tada se otvara prostor za anarhiju, selektivnu pravdu i političke manipulacije. Dodik je, tvrdi on, pokazao da je spreman žrtvovati cijeli narod i institucije Republike Srpske zarad vlastitog političkog opstanka.
Blagojević posebno podvlači licemjerje koje se ogleda u Dodikovoj transformaciji od osobe koja optužuje i demonizira institucije BiH do čovjeka koji s tim istim institucijama sarađuje iza zatvorenih vrata. Ta spremnost da se, kada je lični interes u pitanju, zanemari politička ideologija i retorika, po njemu predstavlja duboku moralnu i političku krizu.
U zaključku, Blagojević apeluje na Visoki sudski i tužilački savjet BiH (VSTV) da odmah reaguje. On poziva na:
-
Hitno pokretanje disciplinskih postupaka protiv odgovornih tužilaca i sudija.
-
Krivične istrage zbog zloupotrebe službenog položaja.
-
Jasno javno razjašnjenje okolnosti pod kojima su donesene sporne odluke.
Takođe ističe da ukoliko VSTV ne reaguje, to će značiti da je i ta institucija obuhvaćena mrežom političke korupcije i dogovora, što bi predstavljalo još dublji pravosudni sunovrat države.
Ono što ovaj slučaj dodatno čini tragičnim, prema Blagojeviću, jeste što se široka masa građana RS i dalje ponaša slijepo prema potezima Milorada Dodika, prihvatajući njegovu verziju stvarnosti bez kritičkog odmaka. U tom kontekstu, on poručuje da je neophodna budnost, pravna jasnoća i odlučnost da se prekine spirala političko-pravosudnih dogovora i da se vrati vladavina prava kao temelj društvenog poretka.
