Pravni ekspert Milan Blagojević iznio je niz ozbiljnih, ali i satiričnih zapažanja o stanju u pravosuđu Bosne i Hercegovine, fokusirajući se na odlaganje drugostepenog postupka protiv Milorada Dodika, koji se vodi pred Sudom BiH. U svom autorskom tekstu objavljenom u Oslobođenju, Blagojević secira okolnosti koje su dovele do toga da ni u mjesecu junu 2025. godine ne započne razmatranje žalbe na prvostepenu presudu kojom je Dodik oglašen krivim, i to zbog, kako navodi, iznenadnog i neobjašnjivog bolovanja jednog od članova žalbenog vijeća – sudije Staniše Gluhajića.

Naime, automatski sistem za dodjelu sudskih predmeta – CMS – odredio je sudijsko vijeće koje će razmatrati žalbu Dodikovog pravnog tima, a koje čine sudije Staniša Gluhajić, Amela Huskić i Hilmo Vučinić. Međutim, vrlo brzo nakon toga, sudija Gluhajić odlazi na bolovanje, što je izazvalo zabrinutost i sumnje u javnosti. Iako je potom najavljeno da će se sjednica žalbenog vijeća ipak održati 12. juna, sam pravni problem koji Blagojević ističe ostaje neriješen i mnogo širi od konkretnog slučaja.

Postavlja se ključno pitanje: koliko dugo se može čekati da jedan član vijeća, koji je već određen u predmetu, bude odsutan s posla, dok se u međuvremenu ništa ne poduzima na njegovoj zamjeni?

U ovom slučaju, autor se koristi i dozom ironije, upoređujući sudijino bolovanje sa čuvenom scenom iz filma “Balkan ekspres”, gdje lik pokušava izbjeći posao uz izgovor “da odnese tetki lijek”. Ova dosjetka, iako duhovita, u suštini otkriva duboko ukorijenjene sistemske slabosti, koje dopuštaju da se važne pravne odluke odlažu bez jasno definisanih mehanizama za zamjenu sudija u slučaju spriječenosti.

Blagojević podsjeća da u bh. pravnom sistemu zaista postoji dokument koji bi trebao regulisati ovakve situacije – Pravilnik VSTVBiH o sistemu za automatsko upravljanje predmetima u sudovima, poznat kao Pravilnik o CMS-u. Međutim, prema njegovoj analizi, ovaj dokument je nedovoljno precizno koncipiran. Iako član 8. stav 6. Pravilnika propisuje da se sudija na bolovanju izuzima od daljnje dodjele predmeta, nigdje nije definisano šta se dešava ako je sudija već uključen u predmet pa naknadno ode na bolovanje.

Ova pravna praznina otvara prostor za razne manipulacije:

  • Rješavanje predmeta može se odlagati unedogled, bez proceduralne obaveze da se sudija zamijeni.

  • Postoji rizik od zloupotreba, naročito u slučajevima koji imaju političku ili javnu težinu.

  • Nepostojanje jasnog pravila o zamjeni člana vijeća može ozbiljno ugroziti efikasnost i integritet pravosuđa.

Blagojević ne ostaje samo na kritici već nudi i rješenje. Predlaže da se pravna praznina popuni tumačenjem per analogiam – dakle, upotrebom sličnih pravnih normi koje bi se mogle primijeniti i na ovu situaciju. Konkretno, predlaže da v. d. predsjednica Suda BiH, u cilju očuvanja funkcionalnosti suda, imenuje zamjenskog sudiju u žalbenom vijeću, čime bi se izbjeglo bespotrebno odugovlačenje postupka.

Ukoliko postoji volja i odgovornost unutar institucija, ovakve situacije se mogu riješiti brzo i efikasno. Međutim, ukoliko se ništa ne preduzme, a predmet ostane u stanju zastoja mjesecima zbog bolovanja jednog sudije, tada, kako Blagojević navodi, Sud BiH postaje saučesnik u procesima koji ugrožavaju pravdu i javni interes.

Ono što ovaj slučaj dodatno problematizuje jeste činjenica da se radi o visokoprofiliranom političkom slučaju, čiji ishod ima ne samo pravne već i političke implikacije. U takvim okolnostima, svaki znak odugovlačenja ili pravne nesigurnosti dodatno podriva povjerenje građana u nezavisnost i nepristrasnost sudske vlasti.

Na kraju, ovaj slučaj otvara vrata širem promišljanju o tome koliko su naše institucije otporne na zloupotrebe i da li je pravni sistem sposoban da odgovori na vanredne situacije bez ugrožavanja vladavine prava. Jasno je da odgovornost sada leži na onima koji upravljaju pravosudnim institucijama, jer samo odlučnim djelovanjem mogu sačuvati integritet postupka, zaštititi javni interes i pokazati da je pravda u BiH jednaka za sve, bez obzira na politički uticaj i društvenu moć pojedinaca.
Hvala na čitanju!

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here