U predmetu protiv Milorada Dodika, aktuelnog predsjednika Republike Srpske, i Miloša Lukića, direktora Službenog glasnika RS, očekuje se da će konačna odluka Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine imati duboke političke i pravne posljedice. S obzirom na ozbiljnost optužbi koje se tiču nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice, ovaj slučaj izaziva veliku pažnju javnosti, pravnih stručnjaka i političkih aktera širom BiH i šire.
Uvod u čitav proces započinje zakazivanjem javne sjednice Apelacionog vijeća za 12. juni 2025. godine, na kojoj će odbrana izložiti žalbu na prvostepenu presudu iz februara iste godine. Podsjetimo, tada je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i zabranu obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina. Slično je sankcionisan i Lukić. Iako je Dodik ranije javno poručio da ne priznaje Sud BiH i da se neće žaliti, njegova odbrana je ipak uložila žalbu, što pokazuje da se pravna borba nastavlja formalnim kanalima.
Javnost sada s pažnjom iščekuje ishod sjednice na kojoj će se pojaviti tročlano vijeće, u sastavu:
-
Staniša Gluhajić
-
Amela Huskić
-
Hilmo Vučinić
Nakon što se obje strane izjasne – prvo tužilaštvo, a zatim odbrana, koja po pravilima ima posljednju riječ – vijeće će se povući na nejavni dio sjednice. Odluka se očekuje krajem juna ili početkom jula, iako precizan rok nije formalno utvrđen. Bitno je istaći da se, prema riječima pravnog stručnjaka profesora Milana Blagojevića, cijeli predmet ne smatra naročito složenim, te se očekuje relativno brzo donošenje odluke.
Blagojević je u svom intervjuu za Face TV pružio dublji pravni kontekst slučaja, naglašavajući dva ključna pitanja na koja Apelaciono vijeće mora odgovoriti:
-
Da li je Christian Schmidt legitiman visoki predstavnik?
-
Ukoliko jeste, ima li on pravnu osnovu da nametne zakone?
Prema mišljenju Blagojevića, odgovori na ova pitanja su od presudne važnosti za ishod slučaja. On tvrdi da Schmidt nema legitimitet, jer nije potvrđen od strane Vijeća sigurnosti UN-a, što je prema međunarodnom pravu neophodan korak. U vezi s tim, navodi se i stav da visoki predstavnik, pa ni bilo koje drugo međunarodno tijelo, nema ovlašćenje da nameće pravne norme u suverenoj državi kao što je Bosna i Hercegovina.
Blagojević dalje pojašnjava da se time krši Ustav BiH, konkretno odredba prema kojoj sastavni dio pravnog poretka čine opća načela međunarodnog prava. Jedno od tih načela, kako ističe, izričito zabranjuje bilo kakvo nametanje zakona od strane međunarodnih tijela. Stoga smatra da je Sud BiH grubo povrijedio ustavne norme kada je prihvatio i primijenio Schmidtove odluke kao pravno obavezujuće.
Prema Blagojeviću, sve pomenuto ukazuje na to da je pravna osnova presude protiv Dodika izuzetno klimava, te da bi Apelaciono vijeće, ukoliko uvaži ove argumente, moralo osloboditi optužene. On kaže: “Da sam ja u vijeću, Dodika bih oslobodio, jer pravna osnova za osudu nije validna.”
U kontekstu šire slike, moguće posljedice konačne presude su višeslojne:
-
Ukoliko presuda ostane na snazi, Dodik će izgubiti funkciju predsjednika Republike Srpske.
-
Biće mu zabranjeno da obavlja bilo kakvu javnu funkciju u narednih šest godina.
-
Time se otvara prostor za političke turbulencije unutar Republike Srpske, uključujući moguću promjenu političkog kursa.
-
S druge strane, ukidanje presude može biti protumačeno kao poražavajuće za međunarodnu zajednicu, čiji legitimitet i autoritet u BiH bi time bio dodatno narušen.
Iz ugla prava, ovaj slučaj se može posmatrati i kao prekretnica u odnosima između domaćih institucija i međunarodnih autoriteta, posebno u pogledu poštovanja suvereniteta i ustavnosti. Ukoliko Apelaciono vijeće odluči da Schmidt nije ovlašćen da nameće zakone, to će značiti korak u pravcu većeg pravnog suvereniteta BiH, ali i mogući politički sukob sa stranim akterima.
Na kraju, iako konačna presuda još nije donijeta, već sada je jasno da će njeni efekti biti dugoročni i višedimenzionalni. Kako iz pravnog, tako i iz političkog ugla, ovaj proces predstavlja jedan od najznačajnijih slučajeva u novijoj pravnoj istoriji Bosne i Hercegovine. Ishod će, bez sumnje, oblikovati ne samo karijere optuženih, već i buduće odnose između domaćih i međunarodnih institucija unutar zemlje.
