Preliminarna istraga o smrti meteorologa Mirze Tucakovića ukazala je na to da je uzrok njegovog tragičnog gubitka života bio smrzavanje. Tucaković je pronađen mrtav 27. decembra 2024. godine na Bjelašnici, četiri dana nakon što je nestao, a rezultati obdukcije potvrđuju da su ekstremni vremenski uvjeti na planini doveli do fatalnih posljedica. Obdukciju je naložilo Tužilaštvo Kantona Sarajevo, koje je također formiralo predmet u ovom slučaju, kako bi se utvrdile sve okolnosti koje su dovele do nesreće.
Tucaković je nestao 23. decembra 2024. godine. Tog dana je, prema informacijama koje su bile dostupne u početku, bio poslan na vrh opservatorija na Bjelašnici kako bi preuzeo smjenu. Međutim, nakon što je sišao sa šestosjeda, kontakt sa njim je prekinut, a kolege su bile nesposobne da ga pronađu. Gorska služba spašavanja iz Kantona Sarajevo bila je uključena u potragu odmah nakon što je prijavljen njegov nestanak, a nakon četiri dana tragaoci su pronašli njegovu tijelo na planini.
Nakon što su rezultati obdukcije pokazali smrzavanje kao uzrok smrti, započeta je dalja istraga kako bi se razjasnile sve okolnosti vezane uz Tucakovićev nestanak i smrt. Tužilaštvo Kantona Sarajevo planira saslušati sve osobe koje su bile odgovorne za organizaciju njegovog zadatka, uključujući rukovodioce Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ), gdje je Tucaković bio zaposlen. Očekuje se da će se tokom tih saslušanja utvrditi je li bilo propusta u organizaciji njegovog zadatka ili drugih čimbenika koji su doprinijeli njegovoj nesreći.
Od početka nesreće, porodica Tucaković tvrdila je da je njegov zadatak na Bjelašnici bio neprikladno organiziran, jer je navodno poslan na planinu bez odgovarajuće opreme. Uprkos tvrdnjama porodice, tokom cijele drame Federalni hidrometeorološki zavod nije se obratio javnosti, što je izazvalo dodatnu zabrinutost i sumnje u pravilnost postupanja nadređenih. Također, izvještaji sugeriraju da je Tucaković imao zdravstvene probleme i da je izrazio želju da ne bude premješten na Bjelašnicu, no ti zahtjevi nisu bili uvaženi.
U okviru istrage, bit će provjereno ko je poslao Tucakovića na ovaj zadatak i postoji li mogućnost da je on, unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima, sam odlučio otići na najviši vrh Bjelašnice. Pomoćnik direktora sektora meteoroloških mjerenja i prognoze u FHMZ-u, Edin Pišmo, tijekom televizijskog gostovanja tvrdio je da je Tucaković prošao svu potrebnu obuku, uključujući obuku za penjanje i rad na Bjelašnici, te da je bio upoznat s uvjetima na ovoj planini. Pišmo je također naveo da je Tucaković posjedovao svu potrebnu opremu i da je to bio njegov drugi izlazak na Bjelašnicu.
Međutim, porodica Tucaković demantirala je ove tvrdnje, ističući da su uvjeti u kojima je radio bili neadekvatni. Spoznaja o opremi koju je Tucaković imao također je postala ključna tema u istrazi. Utvrđeno je da, iako je imao potrebnu opremu, nije posjedovao lokator, uređaj koji bi mogao značajno olakšati potragu i omogućiti brže lociranje nestale osobe. Ovaj propust u opremi mogla je biti ključna greška koja je usporila njegovu potragu i dala negativne posljedice po njegovu sigurnost.
Iako je potraga za Tucakovićem bila opsežna i trajala četiri dana, nedostatak locirajuće opreme mogla je značajno utjecati na brzinu njegovog pronalaska. Iako je obuka i oprema koju je imao bila adekvatna za mnoge zadatke, njegova neopremljenost sa ključnim uređajem može biti razlog zašto je trajalo toliko dugo da ga spasioci pronađu, a na kraju, tragično, nisu uspjeli spasiti njegov život.
Zaključno, slučaj Mirze Tucakovića otvara mnoga pitanja o odgovornosti i pripremama za rad u ekstremnim uvjetima na planinama. Iako su sve potrebne procedure i obuke bile ispunjene, propusti u organizaciji zadatka i nedostatak odgovarajuće opreme mogli su imati kobne posljedice. Istraga će se nastaviti kako bi se razjasnile sve okolnosti, a nadležni će, nadamo se, poduzeti korake kako bi se spriječile slične nesreće u budućnosti.
