Ambiciozni projekat Saudijske Arabije da zasadi 10 milijardi stabala privukao je pažnju ne samo ekologa i klimatologa, već i poznavatelja islamske tradicije. Naime, u vjerodostojnim hadisima Poslanika Muhammeda s.a.v.s. postoje zanimljiva predviđanja o povratku zelenila u Arabiju kao jednom od predznaka koji prethode Sudnjem danu. Ova inicijativa, koja će transformirati pustinjske predjele u zelene oaze, mnoge je navela da se zapitaju: Da li smo svjedoci ispunjenja jednog od predznaka spomenutih u hadisima?
Šta kažu hadisi o zelenilu Arabije?
Poslanik Muhammed s.a.v.s. je u nekoliko autentičnih hadisa spomenuo da će Arabijski poluotok, koji je nekada bio zelen i plodan prije nego što je postao pustinja, ponovno postati zelen prije Sudnjeg dana:
“Sudnji dan neće nastupiti sve dok se zemlja Arapa ponovno ne pretvori u livade i rijeke.” (Bilježi Muslim)
U drugom hadisu se navodi:
“Jedan od predznaka Sudnjeg dana je da će pustinja Arabije ponovno postati livade i rijeke.” (Bilježi Ahmed)
Ovi hadisi su posebno zanimljivi jer geološki dokazi pokazuju da je Arabijski poluotok zaista nekada bio bujna, zelena regija s brojnim rijekama i jezerima. Klimatske promjene tokom hiljada godina transformirale su ovo područje u pustinjski predio kakav danas poznajemo.
Historijska perspektiva: Zelena prošlost Arabije
Paleoklimatska istraživanja potvrđuju da je prije 6,000-10,000 godina, tokom perioda poznatog kao “Afrički vlažni period”, Arabijski poluotok bio prekriven savana ekosistemima, jezerima i rijekama. Satelitski snimci otkrivaju drevna riječna korita ispod pustinjskog pijeska, a arheološki nalazi potvrđuju postojanje naselja uz nekadašnje vodene tokove.
“Arabija nije oduvijek bila pustinja,” objašnjava dr. Abdullah Al-Ghazali, geolog sa Univerziteta King Saud. “Imamo čvrste dokaze da je ovo područje nekada bilo zeleno i bogato vodom, baš kao što hadisi sugerišu da će ponovno postati.”
Šta tačno podrazumijeva ovaj projekat?
Saudijska Arabija preuzima jedan od najambicioznijih ekoloških projekata na svijetu — sadnju 10 milijardi stabala za borbu protiv dezertifikacije i klimatskih promjena. Kao dio Saudijske zelene inicijative, ovaj ogroman napor ima za cilj rehabilitaciju preko 74 miliona hektara zemljišta, poboljšanje kvaliteta zraka i promovisanje biodiverziteta.
Do 2030. zemlja planira da zasadi preko 600 miliona stabala, a dugoročni ciljevi se protežu i dalje od toga. Inicijativa se također fokusira na urbano ozelenjavanje, koje pomaže u snižavanju gradskih temperatura, apsorbovanju emisija ugljenika i stvaranju održivih ekosistema u sušnim regionima.
Ovaj projekat ne samo da nastoji da transformiše neplodne pejzaže u uspješne zelene površine, već i predstavlja globalni primjer u borbi protiv klimatskih promjena.
Saudijska zelena inicijativa predstavlja sveobuhvatni plan za ekološku transformaciju zemlje koja je decenijama bila sinonim za naftnu industriju. Centralni dio inicijative je masovna sadnja drveća – čak 10 milijardi stabala u narednim decenijama, što je ekvivalent pošumljavanju područja većeg od cijele Velike Britanije.
“Ovaj projekat nije samo o sadnji drveća – radi se o potpunoj promjeni ekološkog identiteta naše zemlje,” izjavio je saudijski ministar za okoliš, vodu i poljoprivredu. “Do 2030. godine planiramo zasaditi prvih 600 miliona stabala, a zatim nastaviti s još ambicioznijim ciljevima.”
Projekat se fokusira na nekoliko ključnih područja:
- Ruralno pošumljavanje – sadnja autohtonih vrsta drveća otpornih na sušu u pustinjskim i polupustinjskim područjima
- Urbano ozelenjavanje – stvaranje zelenih površina u gradovima za snižavanje temperature i poboljšanje kvaliteta zraka
- Obnova mangrova – zaštita i proširenje obalnih ekosistema koji su ključni za bioraznolikost
- Razvoj održivih oaza – kombiniranje tradicionalnih metoda upravljanja vodama s modernim tehnologijama
Da li je saudijski projekat ispunjenje predznaka?
Saudijska inicijativa sadnje 10 milijardi stabala predstavlja najveći pokušaj pošumljavanja u historiji regiona. Projekat ima za cilj rehabilitaciju preko 74 miliona hektara zemljišta i stvaranje novih zelenih površina širom Kraljevine.
Ključni elementi projekta koji odražavaju hadise:
- Obnova riječnih tokova – projekat uključuje revitalizaciju drevnih vadija (suhih riječnih korita) i stvaranje novih vodenih površina
- Pretvaranje pustinje u livade – veliki dio inicijative fokusiran je na stvaranje travnatih površina i pašnjaka
- Povratak biodiverziteta – očekuje se povratak mnogih biljnih i životinjskih vrsta koje su nekada naseljavale region
“Zanimljivo je da ovaj projekat nije motiviran religijskim predznacima, već praktičnim ekološkim potrebama, a ipak se savršeno poklapa s onim što hadisi predviđaju,” ističe šejh Muhammed Al-Issa, islamski učenjak.
Naučna perspektiva: Klimatske promjene i ozelenjavanje pustinje
Klimatolozi ističu da globalne klimatske promjene već mijenjaju obrasce padavina širom svijeta, uključujući i Bliski istok. Neki modeli predviđaju da bi dijelovi Arabijskog poluotoka mogli doživjeti povećanje padavina u narednim decenijama.
“Kombinacija klimatskih promjena i ljudskih napora na pošumljavanju zaista bi mogla rezultirati značajnim ozelenjavanjem Arabije,” objašnjava dr. Sarah Johnson, klimatologinja s Univerziteta Oxford. “Posebno ako se koriste napredne tehnologije za očuvanje vode i uzgoj biljaka prilagođenih sušnim uslovima.”
Saudijski projekat koristi upravo takve tehnologije:
- Sisteme za prikupljanje kišnice
- Desalinizaciju morske vode za navodnjavanje
- Genetski modificirane biljke otporne na sušu
- Podzemne sisteme navodnjavanja koji minimiziraju isparavanje
Zašto je ova inicijativa važna?
Saudijska Arabija se suočava s ozbiljnim ekološkim izazovima. Prosječne temperature u zemlji rastu dvostruko brže od globalnog prosjeka, a više od 95% teritorije je pustinjsko ili polupustinjsko. Klimatske promjene prijete da dodatno pogoršaju ove uslove.
Ekološki uticaj:
- Borba protiv dezertifikacije – drveće stabilizira tlo i sprječava širenje pustinje
- Poboljšanje kvaliteta zraka – jedno stablo može apsorbirati do 22 kg CO₂ godišnje
- Očuvanje biodiverziteta – stvaranje novih staništa za ugrožene vrste
- Smanjenje temperature – zelene površine mogu sniziti lokalne temperature za 2-8°C
Ekonomski i društveni uticaj:
- Diversifikacija ekonomije – stvaranje novih “zelenih” radnih mjesta
- Poboljšanje kvaliteta života – više zelenih površina za rekreaciju i odmor
- Održivi turizam – razvoj ekoturizma kao nove privredne grane
- Energetska tranzicija – simbolični odmak od ovisnosti o fosilnim gorivima
Duhovni i praktični značaj
Za muslimane širom svijeta, ovaj projekat ima dvostruki značaj – s jedne strane predstavlja ispunjavanje vjerske dužnosti očuvanja prirode, a s druge potencijalno ispunjenje predznaka Sudnjeg dana.
“Bez obzira vjerujemo li da je ovo znak Sudnjeg dana ili ne, naša dužnost kao namjesnika na Zemlji je da je čuvamo i unapređujemo,” naglašava imam Ahmed Al-Shukri. “Poslanik s.a.v.s. nas je podsticao da sadimo drveće čak i ako nastupi Sudnji dan, što pokazuje važnost ovog djela.”
Praktični aspekti projekta su jednako važni:
- Borba protiv dezertifikacije
- Smanjenje pješčanih oluja koje ugrožavaju zdravlje
- Stvaranje novih ekonomskih mogućnosti
- Poboljšanje kvaliteta života za milione ljudi
Zaključak: Spoj tradicije i inovacije
Saudijski projekat sadnje 10 milijardi stabala predstavlja fascinantan spoj predznaka spomenutih u hadisima i moderne ekološke svijesti. Bez obzira tumačimo li ga kao znak približavanja Sudnjeg dana ili jednostavno kao neophodan korak u borbi protiv klimatskih promjena, ovaj poduhvat ima potencijal da dramatično transformiše Arabijski poluotok.
Dok milijarde mladih stabala počinju svoj život u pustinjskom pijesku, ona možda ne predstavljaju samo ekološku revoluciju, već i ispunjenje riječi izgovorenih prije više od 14 stoljeća. U svakom slučaju, povratak zelenila u Arabiju donosi nadu u vremenu kada je planeta suočena s brojnim ekološkim izazovima.
Kao što Kur’an podsjeća: “On je Taj koji šalje vjetrove kao radosnu vijest Svoje milosti; i Mi spuštamo s neba čistu vodu, da njome oživimo mrtvu zemlju i napojimo mnoga stvorenja, stoku i ljude koje smo stvorili.” (El-Furkan, 48-49)
