Uvod
U posljednje vrijeme, odnosi između entiteta Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS) često su napeti, a jedan od glavnih izvora nesuglasica predstavlja raspodjela prikupljenog novca u okviru Uprave za indirektno oporezivanje (UIO). Finansijski stručnjaci iz Federacije, uključujući Zijada Krnjića, tvrde da RS trenutno duguje FBiH značajnu sumu novca, dok predsjednik Upravnog odbora Uprave, Srđan Amidžić, navodno namjerno blokira sastanke odbora kako bi zadržao povoljne finansijske uslove za RS. Ova praksa, kažu, ometa funkcionalnost UIO i stvara ozbiljne posljedice po finansijsku ravnotežu u državi.
Razrada
Već osam mjeseci nije održan nijedan sastanak Upravnog odbora UIO, što je suprotno zakonskim propisima prema kojima bi odbor trebao zasjedati najmanje jednom mjesečno. Iza ovakvog stanja, prema riječima Krnjića, stoji dogovor Srđana Amidžića i lidera RS-a, Milorada Dodika, čiji je cilj zadržavanje trenutnih koeficijenata raspodjele prikupljenih sredstava. Naime, trenutni koeficijenti omogućavaju RS-u da zadrži više sredstava nego što joj prema stvarnoj potrošnji pripada, čime se oštećuje FBiH. Zbog ovakvog stanja, Federacija Bosne i Hercegovine gubi značajna sredstva koja bi, prema riječima stručnjaka, mogla iznositi i do 370 miliona KM.
Prema izračunima stručnih službi UIO-a, RS ne samo da zadržava veći dio prikupljenog poreza na dodatu vrijednost (PDV) i putarine nego i direktno duguje FBiH sredstva prikupljena kroz ove kanale. Krnjić naglašava da trenutni omjer podjele putarine, 59% za FBiH, 39% za RS i 2% za Brčko distrikt, ne odgovara realnim potrebama i da bi se pravednija raspodjela postigla korekcijom ovog koeficijenta na 63% za FBiH i 33% za RS.
Dug Republike Srpske prema Federaciji BiH
Trenutno stanje duguje se akumuliranim razlikama u raspodjeli sredstava kroz PDV i putarinu, a posebno je problematična situacija sa sredstvima od putarine, gdje dug RS prema FBiH iznosi oko 320 miliona KM. Na to treba dodati i približno 50 miliona KM koje RS treba vratiti FBiH zbog prethodno akumuliranih razlika u obračunu PDV-a, što ukupni dug RS prema Federaciji dovodi do spomenutih 370 miliona KM.
Stručnjak Krnjić naglašava da ovaj problem postoji već godinama, jer se privremeni koeficijenti konstantno primjenjuju, a svaki pokušaj promjene ili dogovora nailazi na otpor predstavnika iz RS-a. Iako predstavnici RS-a priznaju da bi trenutni omjer trebao biti promijenjen, stalno se pronalaze novi razlozi za odgađanje konačnog dogovora. To dovodi do situacije u kojoj Federacija, uprkos većoj realnoj potrošnji, ne dobija sredstva koja joj pripadaju.
Lista problema u raspodjeli sredstava
- Trenutni koeficijenti raspodjele novca iz UIO favorizuju RS, dok FBiH gubi značajna sredstva.
- Predstavnici RS-a blokiraju sastanke Upravnog odbora UIO kako bi spriječili promjenu koeficijenata.
- Dug Republike Srpske prema Federaciji BiH iznosi približno 370 miliona KM, uključujući sredstva od PDV-a i putarine.
- Nedostatak dogovora o pravednijoj raspodjeli negativno utiče na finansijsku stabilnost i povjerenje između entiteta.
Zaključak
Krnjić zaključuje da je vrijeme da se ovaj problem riješi jer blokiranje rada UIO ima štetne posljedice po finansijski sistem u Bosni i Hercegovini. On ističe da je jedino rješenje da se nadležni organi, poput Vijeća ministara BiH, direktno uključe u proces kako bi se prevazišao zastoj. Takođe, poziva federalne vlasti da odlučno reaguju i zaštite interese FBiH. Kroz transparentnu i pravednu raspodjelu prikupljenih sredstava, mogla bi se osigurati veća stabilnost i održivost državnih finansija, a svi građani BiH, bez obzira na entitetske granice, imali bi koristi od pravednijeg sistema.
Iako su pravila raspodjele sredstava jasno definirana, trenutna situacija pokazuje da politički interesi mogu lako narušiti finansijsku stabilnost zemlje. Ovaj slučaj podvlači koliko je važno imati institucije koje su otporne na političke pritiske i koje će se pridržavati zakonskih obaveza. Nepridržavanje zakona i konstantna blokada rada UIO od strane predstavnika iz RS-a ne samo da narušava međuentitetske odnose, već i povećava finansijsku nesigurnost u cijeloj državi. Ako se trenutna praksa nastavi, postoji rizik da će Federacija BiH, kao i drugi nivoi vlasti koji ovise o stabilnim prihodima, biti dovedeni u još teži položaj, što bi dodatno moglo oslabiti ekonomsku sliku države.
