U Bosni i Hercegovini trenutno traje ozbiljna politička kriza koja dovodi u pitanje funkcioniranje državnih institucija. Situacija je postala još složenija zbog nedostatka ključnih zakona i nesuglasica unutar koalicije, što stvara ozbiljne političke i administrativne poteškoće. Zemlja se nalazi u političkoj i ekonomskoj nestabilnosti, jer se suočava s hapšenjima, ostavkama i raspadom vlasti, dok ključni zakoni koji su potrebni za napredak u europskim integracijama ostaju na čekanju.
Zemlja mora usvojiti četiri ključna zakona kako bi ispunila uvjete Europske komisije za početak pregovora o pristupanju Europskoj uniji. Međutim, politička situacija, s obzirom na trenutni raspad koalicije i sukobe među političkim strankama, koči napredak. Također, BiH još uvijek nije usvojila budžet za 2025. godinu, zbog čega su institucije prisiljene na privremeno financiranje koje iznosi samo četvrtinu prošlogodišnjeg budžeta. Osim toga, Vijeće ministara BiH nije usvojilo program rada za ovu godinu, što dodatno usporava donošenje zakona i implementaciju infrastrukturnih projekata.
Što je sve na čekanju?
Usvajanje ključnih zakona koje Europska komisija traži je od presudne važnosti za budućnost BiH. Među njima se nalaze:
- Zakon o graničnoj kontroli i zaštiti osobnih podataka, koji su već prošli kroz Zastupnički dom i trebali bi biti razmatrani u Domu naroda 30. siječnja.
- Izmjene Zakona o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), koji bi povećao transparentnost pravosudnog sistema, uključujući provjere imovine sudaca i tužitelja, te uvođenje strožih disciplina za nepravilnosti.
- Zakon o sudovima koji bi omogućio formiranje Apelacijskog suda BiH ili njegovog posebnog odjeljenja, no političke stranke se ne slažu oko njegovih nadležnosti i sjedišta.
Osim zakona, važno je usvojiti nacionalni plan za usklađivanje s EU zakonodavstvom te imenovanje ključnih pozicija kao što su glavni pregovarač za EU i IPA koordinator, jer bez tih koraka nije moguće započeti pregovore o članstvu u EU.
Kako je došlo do raspada vlasti?
Političke krize u BiH produbile su se s neustavnim potezima vlasti Republike Srpske (RS), predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). RS je pokušala donijeti zakon koji bi omogućio neprimjenjivanje odluka Ustavnog suda BiH na svom teritoriju, što je izazvalo ozbiljan sukob u državnoj koaliciji. Također, američke vlasti upozorile su na potencijalne secesionističke tendencije unutar RS-a.
Nesuglasice unutar koalicije kulminirale su hapšenjem ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića, lidera Demokratskog narodnog saveza (DNS), zbog sumnje na korupciju. Nešić je bio važan saveznik SNSD-a na nivou entiteta, a nakon njegovog hapšenja i glasanja u Zastupničkom domu, gdje je bio izglasan prijedlog za njegovu smjenu, Nešić je podnio ostavku putem svojih advokata dok je bio u pritvoru.
Usprkos tome, politička situacija ostaje napeta, jer su stranke iz Sarajeva smijenile i Nebojšu Radmanovića, člana SNSD-a, što je dodatno pogoršalo odnose između različitih političkih blokova. Opozicijske stranke, poput Stranke demokratske akcije (SDA) i Demokratske fronte (DF), zatražile su smjenu ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, što je podržao SNSD.
Nakon tih događanja, političari iz raznih stranaka počeli su razmatrati moguće nove koalicije. Međutim, ključni partneri, SNSD i HDZ BiH, potvrđuju partnerstvo na sastanku u Mostaru krajem siječnja. Jedna od mogućnosti je izbacivanje SNSD-a iz vlasti, dok bi opozicijske stranke iz RS-a preuzele njihov blok, dok bi druga opcija uključivala nastavak koalicije SNSD-a i HDZ-a s promjenama unutar sarajevske vlasti.
Zašto je teško promijeniti vlast u BiH?
Sustav vlasti u BiH izuzetno je složen zbog ustavne i institucionalne podjele te etničkih podjela na političke funkcije. Smjena vlasti zahtijeva postizanje etničke i opće većine u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Mehanizam glasovanja u Domu naroda, gdje su potrebni delegati iz svih triju konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba – omogućava blokiranje smjena, jer stranke poput SNSD-a i HDZ-a mogu spriječiti odluke tako da bojkotiraju sjednice ili napuste zasjedanje prije glasanja.
Ovaj sustav omogućava dugotrajan politički zastoj, jer ne postoji zakonska osnova za raspisivanje vanrednih izbora. Također, predsjedništvo BiH može raspustiti Dom naroda samo u vrlo specifičnim okolnostima, kao što je promjena većine u Narodnoj skupštini RS-a ili u klubu bilo kojeg naroda u Federaciji BiH.
Zaključak
Politička situacija u BiH postavlja ozbiljne izazove pred zemlju na njenom putu prema EU integracijama. Raspad koalicije, političke nesuglasice i blokade u parlamentu ometaju napredak, a nužni zakoni za ostvarivanje europskih uvjeta ostaju na čekanju. S obzirom na složenost političkog sustava i podjele unutar vlasti, promjena vlasti ili donošenje ključnih odluka postaje izuzetno težak proces, čime se cijeli sustav nalazi u pat-poziciji koja zahtijeva hitno razrješenje.
