Budžet Institucija BiH: Prepreke i Izazovi
U posljednjim danima, politička scena Bosne i Hercegovine bila je uzburkana zbog predloženog Budžeta institucija i međunarodnih obaveza za 2025. godinu. Predsjednici dva najutjecajnija politička subjekta, SNSD-a i HDZ-a BiH, Milorad Dodik i Dragan Čović, izrazili su svoj otvoreni otpor prema predloženom budžetskom planu, naglašavajući potrebu za izmjenama kako bi se postiglo održivo rješenje. Ova situacija dodatno reflektuje duboke političke podjele unutar zemlje, gdje se svaka stranka bori za svoje interese, a kompromisi su često teški za postizanje.
Kritike lidera političkih stranaka
Dragan Čović je u više navrata istaknuo da trenutni pristupi i odluke Predsjedništva BiH nisu adekvatni i da su doveli do trenutne situacije u kojoj je neophodno ponovno sjesti za pregovarački sto. „Mislim da su pogrešni pristupi kad su u pitanju odluke Predsjedništva i doveli nas do toga da ćemo morati sjesti i dogovoriti popravke proračuna da bismo ga usvojili u konačnici“, rekao je Čović. Njegove riječi odražavaju sve jači pritisak na političare da pronađu zajednički jezik kako bi osigurali stabilnost budžetskih sredstava. Ova situacija se ne može posmatrati samo kroz prizmu trenutnog budžeta, već i u kontekstu dugoročnog planiranja i stabilnosti institucija u zemlji.
Zakazana sjednica Parlamentarne skupštine
Na horizontu se nazire važna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja je zakazana za 15. oktobar. Ova sjednica će se fokusirati na razmatranje Budžeta, a očekivanja su velika. Na prethodnoj sjednici, zastupnici su odbili razmatrati prijedlog budžeta jer nije bilo prisutnih ovlaštenih predlagača, što dodatno komplicira situaciju. Predsjedništvo BiH, kao i Ministarstvo finansija i trezora, nisu delegirali svoje predstavnike na sjednicu, što je bio jedan od ključnih razloga za odbacivanje prijedloga. Ova situacija naglašava nedostatak koordinacije među institucijama, što dodatno produbljuje krizu povjerenja među političkim akterima.
Izjava Milorada Dodika
Milorad Dodik je na nedavnoj konferenciji za medije naglasio da se usvajanje Budžeta može očekivati tek na kraju godine. On je ukazao na važnost da budžetski okvir bude zasnovan na Globalnom finansijskom okviru koji je predložio Savjet ministara BiH. Dodik je dodatno naglasio da se ne može prihvatiti finansiranje institucija koje nisu u skladu sa ustavnim nadležnostima države. „Nemamo ništa protiv da se usvoji budžet u okviru finansijskog plana koji je predložen za ovu godinu, ali ne možemo prihvatiti norme koje su vanustavne“, istakao je Dodik, čime je jasno stavio do znanja da će se zalagati za ustavne promjene kako bi osigurao pravilno funkcionisanje institucija. Ovakva izjava dolazi u trenutku kada je stabilnost institucija od suštinske važnosti za dalji razvoj zemlje.
Prijetnje sindikata i radnika
Situacija se dodatno komplikuje zbog pritiska sindikata, koji zahtijevaju hitno usvajanje Budžeta. Trenutno stanje izaziva zabrinutost među zaposlenima u institucijama BiH, jer njih oko 22.000 ne može ostvariti povećanje plata u 2025. godini. Iako je osnovica formalno povećana, izostanak usvajanja budžeta sprječava realizaciju ovih promjena, što dodatno povećava tenzije među radnicima.
Sindikati su jasno stavili do znanja da je neophodno hitno pronaći rješenje, kako bi se osiguralo dostojanstvo svih radnika u zemlji. Naime, radnici se suočavaju s inflacijom i rastućim troškovima života, što dodatno otežava njihovu situaciju.
Kako bi se prevazišle ove poteškoće, sindikati su organizovali proteste i zahtijevaju od vlasti da hitno djeluju.
Planiranje i kontroverze oko budžetskih sredstava
Prema dostupnim informacijama, prijedlog Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za narednu godinu usvojen je od strane članova Predsjedništva Denisa Bećirovića i Željka Komšića, dok je Željka Cvijanović bila protiv.
U okviru ovog prijedloga, planirano je izdvajanje 22 miliona KM za BHRT te dodatnih 11 miliona KM za sedam institucija kulture od značaja za državu. Ova sredstva izazvala su protivljenje predstavnika SNSD-a i HDZ-a BiH, koji smatraju da su ovi iznosi neprihvatljivi i van okvira ustavnih nadležnosti.
Ova rasprava o budžetskim sredstvima nije samo tehničko pitanje, već odražava šire stavove o kulturnoj politici i javnom servisu u zemlji, što može značajno utjecati na društvo u cjelini.
Ova situacija jasno pokazuje kako se kompleksna politička scena Bosne i Hercegovine suočava s izazovima koji zahtijevaju hitno djelovanje i dijalog među svim političkim akterima. U vremenu kada su građani i radnici u velikoj mjeri pogođeni ekonomskom krizom, ključna je potreba za stabilnošću i održivošću budžetskih sredstava. Kako će se političari dogovoriti i koja će rješenja biti prihvaćena, ostaje da se vidi u narednim mjesecima. S obzirom na trenutne tenzije, važno je da građani prate razvoj situacije, jer će odluke koje budu donesene imati dugoročne posljedice na svakodnevni život svih građana BiH.
