U jeku sve intenzivnijih tenzija na Bliskom istoku, vjerski i politički lider Irana, ajatolah Ali Khamenei, pojavio se u javnosti prvi put otkako je započeo oružani sukob sa Izraelom. Njegov dolazak na ceremoniju obilježavanja Ašure u Teheranu prikazan je putem snimka na državnoj televiziji, što je izazvalo veliko interesovanje kako domaće javnosti, tako i međunarodne zajednice.
Ašura, jedan od najsvečanijih dana u šiitskom islamskom kalendaru, obilježava se kao dan tuge i sjećanja na smrt imama Huseina. Upravo tom prilikom, u džamiji Imama Homeinija, okupljenima se pojavio ajatolah Khamenei, kojeg su okupljeni pozdravili ustajanjem. Na snimku se vidi kako lider maše rukom i klima glavom u znak pozdrava okupljenoj masi.
Ova pojava je izuzetno značajna jer se Khamenei nije pojavljivao u javnosti od 13. juna, kada je izbio konflikt između Irana i Izraela. U tom periodu, svi njegovi govori su bili unaprijed snimljeni, što je dodatno raspirilo špekulacije o njegovom zdravstvenom stanju ili bezbjednosnim rizicima.
Reakcije Sjedinjenih Američkih Država
U ovom turbulentnom periodu, dodatnu napetost izazvao je javni verbalni sukob između Khameneija i bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Trump je putem društvenih mreža izjavio da SAD znaju gdje se iranski vođa nalazi, ali da ga ne planiraju eliminisati – “barem za sada”. Takva retorika dodatno je zategla već narušene odnose između dvije države.
U odgovoru na Trumpove prijetnje i pozive na kapitulaciju, Khamenei je u prethodno snimljenom obraćanju oštro odbacio američke zahtjeve, navodeći da je Teheran “udario šamar Americi” napadom na američku vazdušnu bazu u Kataru. Na to je Trump reagovao izjavom u kojoj pokušava umanjiti značaj iranske akcije, govoreći da je Iran “potpuno poražen”.
Posljedice sukoba i stanje na terenu
Sukob između Irana i Izraela rezultirao je ozbiljnim ljudskim gubicima s obje strane:
-
Više od 900 poginulih u Iranu
-
Hiljade ranjenih
-
Najmanje 28 ubijenih u Izraelu kao rezultat iranskih raketnih udara
Ovi brojevi svjedoče o razmjerama nasilja i o tome koliko brzo lokalizirani sukob može eskalirati u širi regionalni problem.
Nakon 12 dana žestokih borbi, primirje je postignuto 24. juna, ali posljedice nisu odmah nestale. Iran je priznao da su nuklearni objekti ozbiljno oštećeni, što je predstavljalo dodatni izazov u odnosima sa međunarodnim institucijama.
Odnos sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA)
Uprkos sukobima, inspektori IAEA su ostali prisutni u Teheranu, sve dok iranški predsjednik Masoud Pezeshkian nije potpisao zakon o prekidu saradnje sa ovom agencijom. Ova odluka označila je prelomni trenutak u vezi sa transparentnošću iranskog nuklearnog programa.
Direktor IAEA, Rafael Grossi, izrazio je duboku zabrinutost zbog situacije i naglasio važnost obnavljanja dijaloga s Iranom. On je istakao da je neophodno što prije omogućiti nastavak inspekcija i verifikacionih aktivnosti u vezi s iranskim nuklearnim postrojenjima.
Nuklearni pregovori u sjenci sukoba
U trenutku kada je konflikt s Izraelom započeo, Iran je vodio pregovore sa SAD u vezi sa svojim nuklearnim programom. Ovi pregovori su bili pokušaj obnove Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije (JCPOA) iz 2015. godine, iz kojeg se Trump povukao 2018.
Uprkos svim sumnjama koje su se pojavile tokom rata, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je da Iran ostaje čvrsto posvećen Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Ovim stavom Iran je želio poslati poruku međunarodnoj zajednici da, uprkos sukobima i političkom pritisku, ne planira napustiti postojeće međunarodne obaveze.
Zaključak
Javno pojavljivanje ajetolaha Khameneija usred složene političke i bezbjednosne situacije predstavlja snažnu poruku unutrašnjem i vanjskom auditorijumu. Njegovo prisustvo na vjerskoj ceremoniji jasno je osmišljeno kao čin simbolične stabilnosti i autoriteta.
U isto vrijeme, napetosti sa Sjedinjenim Američkim Državama, oštećenja na nuklearnim postrojenjima, kao i prekid saradnje sa IAEA, pokazuju koliko je Iran suočen s izazovima na više frontova. Odbrambeni, diplomatski i nuklearni aspekti njihove politike sada su tijesno povezani i uticaće na naredne korake koje će Teheran preduzeti.
Kao ključni akter u regionu, Iran će u narednim mjesecima biti pod velikim pritiskom – i spolja i iznutra. Ono što ostaje da se vidi jeste da li će ova nova faza diplomatskih napora dovesti do stabilizacije situacije, ili će regija ponovo skliznuti u još dublju krizu.
