U posljednjim mjesecima sve intenzivnije se vode diplomatski pregovori unutar međunarodne zajednice o mogućem povlačenju Christiana Schmidta sa funkcije visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Ove informacije, koje dolaze iz više diplomatskih izvora, ukazuju na to da bi se njegov mandat mogao završiti do kraja tekuće godine. Tajming ove inicijative dodatno komplikuje činjenica da određene strane, poput zvaničnika iz Hrvatske, nastoje iskoristiti preostalo vrijeme Schmidtovog mandata kako bi progurali izmjene Izbornog zakona koje bi odgovarale interesima HDZ-a BiH.
Trenutni razvoj situacije ne samo da otkriva unutrašnje neslaganje među članicama Vijeća za provedbu mira (PIC), već i postavlja pitanje legitimiteta daljnjih poteza Schmidta, naročito u kontekstu njegovih dosadašnjih, često kontroverznih odluka.
Među razmatranim prijedlozima je i premještanje Ureda visokog predstavnika (OHR) iz Sarajeva u Ženevu, što bi dodatno simbolično oslabilo uticaj OHR-a u svakodnevnim političkim tokovima BiH.
Istovremeno, pozadina Schmidtovog mandata je obojena nizom značajnih, ali i spornih poteza, od kojih je najznačajniji nametanje izmjena Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH u izbornoj noći 2022. godine. Taj potez je, prema tvrdnjama više izvora, prethodno bio predmet dogovora između Schmidta i zagrebačkih vlasti, što je izazvalo reakcije među bošnjačkim političkim subjektima, ali i šire javnosti.
Baklju rasprave dodatno raspaljuje činjenica da Schmidt nije imao saglasnost bošnjačkog potpredsjednika Federacije BiH prilikom imenovanja nove vlade, zbog čega je na jedan dan suspendirao Ustav FBiH kako bi omogućio formiranje vlasti. Time je, po ocjeni mnogih, prešao granicu neutralnosti koju visoki predstavnik mora održavati.
Uloga Hrvatske u ovom procesu je bila izrazito aktivna. Premijer Andrej Plenković nije krio da je hrvatska vlada bila uključena u razgovore sa Schmidtom oko izbornih reformi. Plenković je tada izjavio: “Razgovarali smo sa Schmidtom mjesecima, temeljito i diskretno.” Međutim, nakon što se u proces uključio hrvatski predsjednik s kritikama na račun visokog predstavnika, Schmidt je navodno izgubio dio političkog entuzijazma.
Uprkos kritikama, hrvatski zvaničnici su jasno dali do znanja da su zadovoljni efektima Schmidtovih odluka, posebno jer su u značajnoj mjeri koristile HDZ-u BiH, omogućavajući im veću kontrolu nad izborom člana Predsjedništva BiH.
Uz to, bitan dio političke slike čini i struktura finansiranja OHR-a, koja je takođe doživjela pomake. Prema dostupnim informacijama:
-
Evropska unija učestvuje sa 47,68%
-
Sjedinjene Američke Države sa 22%
-
Japan sa 10%
-
Ujedinjeno Kraljevstvo sa 6,69%
-
Kanada sa 3,03%
-
Organizacija islamske konferencije sa 2,5%
-
Rusija sa 1,2%
-
Ostali sa 6,9%
Posebno se ističe da je Ruska Federacija još 2021. godine suspendovala svoje učešće u radu i finansiranju OHR-a, a kasnije i formalno prekinula svaku saradnju. Sličan signal slabog interesa pojavio se i kod SAD-a, čija ambasada je ove godine kasnila s isplatom svojih finansijskih tranši, što dodatno reflektuje globalnu nesigurnost u smislu podrške daljnjoj ulozi Schmidta.
Jedan detalj koji često ostane u sjeni jeste Schmidtovo odlikovanje iz Hrvatske – Red Ante Starčevića. Iako je odluka o dodjeli priznanja potpisana još 2013. godine, uručena je tek sedam godina kasnije, početkom 2020. godine. Time se Schmidt formalno našao u društvu lica koje hrvatske vlasti smatraju važnim za državne interese – ali i u društvu ratnih zločinaca poput Jadranka Prlića, koji je ranije dobio isto odlikovanje.
Ovo priznanje se dodjeljuje za poseban doprinos promociji interesa Republike Hrvatske u svijetu, što dodatno potvrđuje Schmidtovu bliskost sa politikom Zagreba, ali istovremeno budi sumnju u njegovu sposobnost da ostane nepristran u odnosima unutar Bosne i Hercegovine.
U konačnici, ono što cijela situacija nagovještava jeste mogućnost novog kursa u međunarodnom pristupu Bosni i Hercegovini. Ukoliko Schmidt zaista bude smijenjen, pred međunarodnim akterima će biti zadatak da:
-
Odaberu novog visokog predstavnika prihvatljivog za sve članice PIC-a,
-
Reorganizuju OHR i njegovu lokaciju,
-
Pojasne kriterije nepristrasnosti i mandata visokog predstavnika,
-
Osiguraju finansijsku stabilnost institucije.
Jasno je da će odluke koje predstoje imati dalekosežne posljedice za političku stabilnost Bosne i Hercegovine, ali i za ulogu međunarodne zajednice u očuvanju mira i provođenju reformi u toj zemlji. Schmidtov mandat, iako djelimično uspješan, ostaje duboko obilježen političkim tenzijama i optužbama za pristrasnost, što svakako komplikuje njegov politički epilog.
