U Federaciji Bosne i Hercegovine aktuelna je nova faza političkih tenzija, ovaj put fokusirana na Poreznu upravu FBiH, gdje je sve izraženije nezadovoljstvo zaposlenih zbog, kako tvrde, politički motivisanih premještaja i kadrovskih preraspodjela. Situacija je dodatno uzburkana nakon što je Sindikat Porezne uprave javno ukazao na ozbiljna kršenja zakona i kolektivnih prava radnika, a u pozadini cijele afere nalazi se navodni politički dogovor između premijera FBiH Nermina Nikšića i lidera HDZ-a Dragana Čovića.
Prema informacijama iz više izvora, sporni premještaji unutar institucije vrše se uz ignorisanje zakonskih procedura i bez uvažavanja mišljenja sindikalnih predstavnika, što je direktno kršenje člana 65. Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u FBiH. Posebnu zabrinutost izazivaju trajni premještaji bez saglasnosti zaposlenih, što je, prema mišljenju Sindikata, ne samo nezakonito već i oblik potencijalnog mobinga.
U zvaničnom dopisu koji je Sindikat uputio nadležnim institucijama, izraženo je više konkretnih problema:
-
Nepostojanje konsultacija sa Sindikatom prilikom donošenja odluka o premještaju.
-
Premještaji bez jasnog i zakonski validnog obrazloženja.
-
Kršenje člana 22a Zakona o državnoj službi FBiH, koji dopušta premještaj bez saglasnosti službenika samo u izuzetnim i jasno obrazloženim slučajevima.
-
Zanemarivanje problema nedostatka kadrova, koji već godinama otežava funkcionisanje ove institucije.
Sindikat upozorava da, ukoliko se trend nastavi, postoji visok rizik od:
-
Brojnih tužbi zbog mobinga,
-
Narušavanja radne etike i motivacije zaposlenih,
-
Ozbiljnih reputacijskih i pravnih posljedica za samu instituciju.
Uzimajući u obzir ozbiljnost problema, Sindikat je predložio konkretne mjere:
-
Da se svi budući premještaji vrše isključivo u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom;
-
Da se svaka odluka o premještaju prethodno usaglasi sa sindikalnim tijelima;
-
Da se za svaki premještaj dostavi jasno i pisano obrazloženje;
-
Da se obustave sve trajne preraspodjele bez saglasnosti zaposlenika i Sindikata;
-
Da se hitno zaustave svi oblici postupanja koji se mogu tumačiti kao mobing.
Situaciju dodatno komplikuje politička pozadina, jer su prema informacijama koje su procurile iz razgovora s pojedinim članovima Vlade FBiH, ovi potezi rezultat dogovora između Nikšića i Čovića, a u korist HDZ-a. Navodno, cilj je da se osigura da firme koje djeluju u kantonima pod dominacijom HDZ-a ostanu zaštićene od djelovanja Porezne uprave, čime bi se omogućilo selektivno sprovođenje zakona i fiskalnog nadzora.
Takva vrsta političkog uticaja, ističu analitičari, predstavlja direktno podrivanje nezavisnosti institucija, a ako se zaista potvrdi da su čistke rezultat partijskog sporazuma, tada se više ne može govoriti samo o administrativnim nepravilnostima, već o ozbiljnom udaru na pravnu državu i vladavinu prava.
Kritičari smatraju da se uvođenjem straha, samovolje i partijskih direktiva pokušava oblikovati sistem u kojem institucije više ne funkcionišu u interesu građana, nego u interesu političkih elita. Uposlenici koji se ne uklapaju u ovu sliku bivaju premješteni, marginalizirani ili zastrašeni, bez mogućnosti zaštite od sistemske nepravde.
S druge strane, Porezna uprava FBiH već godinama suočava se sa problemom nedovoljnog broja radnika, što dodatno otežava sprovođenje poreznih inspekcija i kontrolu poslovanja. Umjesto jačanja kapaciteta, trenutna praksa preraspodjele kadrova dodatno slabi njen rad i otvara prostor za selektivnu primjenu zakona.
Iz perspektive zaposlenih, ovakav razvoj događaja znači:
-
Gubitak pravne sigurnosti;
-
Narušavanje dostojanstva na radu;
-
Osjećaj institucionalne izdaje i političkog pritiska.
Na kraju, Sindikat jasno poručuje: institucije nisu privatno vlasništvo političkih stranaka, niti su zaposleni alati za sprovođenje partijskih ciljeva. Zakon i dostojanstvo radnika ne mogu se suspendovati partijskim dogovorom.
Traži se hitan sastanak sa rukovodstvom Porezne uprave FBiH kako bi se spriječilo dalje urušavanje zakonitosti i osigurao ambijent u kojem će zaposleni biti poštovani kao profesionalci, a ne kao moneta za politička potkusurivanja. Jer, bez pravde unutar institucije, nema ni pravednog društva u cjelini.
U širem kontekstu, ova situacija otvara i pitanje koliko su institucije Federacije BiH zaista otporne na partijske pritiske i političku instrumentalizaciju. Ako se dozvoli da se ovakav obrazac ponašanja ustali – gdje se kadrovske odluke donose u zatvorenim dogovorima političkih lidera, a ne na osnovu profesionalnih i zakonskih kriterija – to može imati dalekosežne posljedice po cjelokupan javni sektor. Porezna uprava, kao ključna institucija u borbi protiv sive ekonomije i u osiguravanju budžetskih prihoda, ne smije biti talac političkih ambicija. Samo kroz transparentan i zakonit rad, uz poštovanje prava zaposlenih i očuvanje institucionalne nezavisnosti, može se vratiti povjerenje građana u javne službe i izgraditi temelji stabilnije i pravednije Federacije BiH.
