U vremenu sve većih geopolitičkih tenzija i energetskih neizvjesnosti, Mađarska i Srbija udružuju snage u velikom infrastrukturnom poduhvatu koji bi mogao imati dugoročne posljedice za region jugoistočne Evrope. Ministar vanjskih poslova Mađarske, Peter Szijjártó, saopćio je javnosti da su dvije zemlje dogovorile izgradnju novog naftovoda, koji bi omogućio dodatno snabdijevanje energentima, bez zavisnosti od pritisaka iz Brisela i politike Evropske unije.
Prema Szijjártóvim riječima, planirani naftovod predstavlja strateški odgovor na evropske sankcije koje su usmjerene na smanjenje korištenja ruske nafte i gasa. On tvrdi da je cilj Evropske unije, odnosno njenog administrativnog centra u Briselu, da države poput Mađarske natjera na energetsku samostalnost po svaku cijenu, što bi se, kako je istakao, odrazilo na životni standard običnih ljudi. „Brisel želi da nas odsječe od ruske nafte i gasa, prisiljavajući mađarske porodice da plaćaju dva do četiri puta više. Mi to nećemo dopustiti,“ poručio je.
U tom kontekstu, Szijjártó je jasno stavio do znanja da Mađarska ne planira zatvarati postojeće energetske izvore, već da ulaže u nove kapacitete. „Gradimo nove izvore, a ne zatvaramo postojeće“, istakao je, naglašavajući potrebu za pragmatičnim i suverenim pristupom kada je riječ o energetici.
Planirani naftovod imat će godišnji kapacitet od pet miliona tona sirove nafte. Riječ je o infrastrukturnom projektu koji podrazumijeva izgradnju 180 kilometara nove cjevovodne mreže na teritoriji Mađarske, dok će Srbija takođe učestvovati u realizaciji projekta kroz vlastite tehničke kapacitete i saradnju u planiranju i sprovođenju investicije. Cilj je da čitava infrastruktura bude gotova i funkcionalna do 2027. godine.
Ovaj projekat se uklapa u širi kontekst mađarskog programa za smanjenje komunalnih troškova i zaštitu domaćinstava od ekonomskih udara izazvanih sve skupljim energentima. Uvođenjem nove naftne infrastrukture, Mađarska želi:
-
Diverzifikovati izvore snabdijevanja, bez potpunog oslanjanja na Zapad ili Istok;
-
Održati stabilne cijene energenata za građane;
-
Povećati otpornost na političke pritiske iz EU, naročito kada je riječ o sankcijama prema Rusiji.
U svojoj izjavi, Szijjártó je posebno naglasio da je ovaj projekt i simbol zajedničke političke volje i regionalne stabilnosti, budući da Srbija i Mađarska, unatoč različitim statusima unutar evropskih integracija, dijele slična stanovišta kada je riječ o potrebi za suverenim donošenjem odluka koje se tiču vlastitih interesa.
Zbog jasnog stava Budimpešte, u Briselu su već ranije izraženi negodovanje i zabrinutost zbog politike koju Mađarska vodi prema Rusiji i energetskim sankcijama. Ipak, vlada Viktora Orbána ostaje dosljedna u svom kursu – da je ekonomska realnost važnija od političke discipline koju pokušava nametnuti Evropska komisija. U tom smislu, Mađarska ne samo da kritikuje, već i otvoreno odbacuje politike koje dolaze iz centra EU, ukoliko ih smatra štetnim za svoje građane.
Ovaj naftovod predstavlja i važan korak u ojačavanju bilateralnih odnosa sa Srbijom, čime se dodatno potvrđuje da dvije zemlje planiraju zajedničku budućnost u energetskom sektoru. Mađarska nije sakrila da joj je Srbija pouzdan partner, s kojim je moguće razvijati projekte koji su i politički i ekonomski održivi, bez posredovanja trećih strana.
Szijjártóva poruka može se interpretirati kao kritika sve većeg birokratskog uplitanja u suverene energetske politike zemalja članica EU. Mađarska, iako članica Unije, sve češće se postavlja kao zemlja koja nema namjeru slijepo pratiti zajedničke politike, ako one dolaze u sukob s interesima njenog stanovništva.
S obzirom na to da Brisel ne odustaje od strategije diverzifikacije i smanjenja energetske zavisnosti od Rusije, ali pri tome ne nudi konkretne i prihvatljive alternative za mnoge članice, partnerstva poput ovog između Srbije i Mađarske postaju odgovor koji ne odgovara briselskom narativu.
Zaključno, projekt novog naftovoda između Mađarske i Srbije ne predstavlja samo tehnički i ekonomski potez. To je i politička poruka: odbrana suvereniteta u donošenju ključnih energetskih odluka, zaštita građana od posljedica globalnih konflikata i spremnost da se sarađuje sa susjedima, bez obzira na stavove moćnih političkih centara. Mađarska i Srbija ovom saradnjom jasno stavljaju do znanja da žele energetsku samostalnost i stabilnost koja nije podložna vanjskim pritiscima.
