Banjalučka policija je danas intervenisala nakon prijave građana, zbog čina koji se dogodio u parku Petar Kočić. Grupa žena je u tom parku razvila zastavu Bosne i Hercegovine s ljiljanima, što je izazvalo reakciju lokalnih vlasti i pojedinaca, uključujući i Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.
Na društvenim mrežama, Dodik je odmah izrazio svoje nezadovoljstvo. Istakao je da je „Banja Luka uvijek bila i ostat će grad koji rado prima svakog dobronamjernog“, ali je u nastavku svoje izjave dao kontroverznu opasku da „u Banja Luku nisu dobrodošli oni koji provociraju srpski narod ratnim zastavama“.
Nadalje, Dodik je naglasio da se radi o „ratnoj zastavi“ Bosne i Hercegovine, što su mnogi ocenili kao neosnovanu tvrdnju. Na društvenoj mreži “X” dodao je da je ovaj čin „provokacija i jasna poruka Bošnjaka drugim narodima u Bosni i Hercegovini, kojim se, prema njegovim riječima, udara u ratne bubnjeve“. Takva izjava izazvala je široke reakcije u javnosti, pri čemu su mnogi ukazali na problematičan ton i podjele koje takve riječi mogu dodatno produbiti.
Iz Dodikovog komentara proizlazi i stav koji implicira da je on svojevrsni vlasnik grada, jer je naglasio da „Banja Luka nema mjesta za one koji nisu poželjni“, dok je ponavljao kako je Banja Luka „grad mira“.
Važno je naglasiti da zastava s ljiljanima ima duboko ukorijenjeno značenje u historiji Bosne i Hercegovine. Ova zastava bila je zvanični simbol međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i koristila se sve do 1998. godine. Samim tim, ona predstavlja dio državnog identiteta zemlje i nije ograničena samo na jedan narod ili etničku skupinu.
Reakcija građana bila je brza, pa su oni prijavili okupljanje policiji, navodeći da je došlo do „narušavanja javnog reda i mira“. Policija je potom intervenisala kako bi se situacija razjasnila. Prema informacijama iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, jedna od žena iz grupe, inicijala Dž. D., kažnjena je zbog navodnog kršenja javnog reda i mira, a zastava je zaplijenjena. Prekršajni nalog uručen je prema članu 8. Zakona o javnom redu i miru.
Ova grupa žena dolazi iz različitih gradova Federacije Bosne i Hercegovine, uključujući Bugojno, Donji Vakuf i Jajce. One su organizovale jednodnevni izlet povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine. Plan puta obuhvatao je posjete historijskim i kulturnim lokalitetima, poput džamije Ferhadije i tvrđave Kastel. Međutim, nakon što su se fotografisale sa zastavama, njihov izlet je prekinut.
Prema izjavama učesnica, ovakve posjete nisu nova praksa. One su i prethodnih godina dolazile u Banja Luku povodom državnih praznika, ali do sada nisu nailazile na ovakve reakcije. Fotografije koje su izazvale pažnju javnosti, prema njihovim tvrdnjama, čak datiraju iz ranijih posjeta.
Ovaj incident ukazuje na šire političke i društvene tenzije u Bosni i Hercegovini. Simboli poput zastave s ljiljanima često su predmet različitih interpretacija, ovisno o historijskom i nacionalnom kontekstu. Za Bošnjake, ova zastava predstavlja ponos i kontinuitet njihove države kroz vijekove. S druge strane, za dio srpskog stanovništva, ona je povezivana s periodom rata, što dovodi do emotivnih reakcija. Ovakvi sukobi u tumačenju simbola pokazuju koliko je osjetljivo pitanje identiteta u zemlji.
Organizacije za ljudska prava često upozoravaju na opasnost od politizacije ovakvih incidenata. Isticanje zastave koja je nekada bila državni simbol ne bi trebalo biti povod za incident ili tenzije. Umjesto toga, potrebna je edukacija o zajedničkoj historiji i značaju ovakvih simbola.
Ovaj događaj u Banjoj Luci ponovno je ukazao na duboke podjele unutar bosanskohercegovačkog društva. Dok je za jedne zastava s ljiljanima simbol historijskog identiteta Bosne i Hercegovine, za druge ona izaziva osjećaj nelagode i optužbe za provokaciju. Umjesto podjela, potrebni su dijalog i razumijevanje kako bi se prevazišle razlike i ojačao suživot u zemlji koja je još uvijek obilježena posljedicama rata. Jasno je da ovakvi incidenti ne koriste nikome i samo dodatno potcrtavaju potrebu za pomirenjem i izgradnjom zajedničkog društvenog prostora.
Šira društvena debata o ovim simbolima mogla bi doprinijeti boljem razumijevanju među narodima. Edukacija i otvorena komunikacija ključni su alati za prevazilaženje razlika i stvaranje zajedničkog temelja na kojem se može graditi stabilna budućnost. Incident u Banjoj Luci naglašava važnost ovih napora, ukazujući na to koliko je značajno raditi na prevazilaženju prošlih trauma kroz saradnju i uzajamno poštovanje.
