U večernjim satima ispred Administrativnog centra Vlade Republike Srpske u Lukavici, došlo je do dramatične situacije kada su pripadnici Agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA) pokušali uhapsiti predsjednika RS-a, Milorada Dodika, koji je u bijegu od pravosudnih institucija države. Međutim, toj akciji su se suprotstavili naoružani pripadnici MUP-a Republike Srpske i Žandarmerije, spriječivši tako sprovođenje naloga Suda BiH.
Ovaj događaj odmah je pobudio sumnje u kršenje više zakonskih odredbi, jer je jasno da su lokalne snage reda preuzele ulogu suprotstavljanja državnim organima, što nosi ozbiljne pravne posljedice. Penzionisani kriminalistički inspektor iz Prijedora, Borislav Radovanović, dao je stručnu analizu događaja, ukazujući na relevantne članove Krivičnog zakona BiH i potencijalne kazne koje se odnose na ovakav vid ponašanja policijskih službenika.
U svojoj detaljnoj analizi, Radovanović navodi da je pomenuta intervencija SIPA-e bila u skladu sa zakonom, jer se radilo o sprovođenju obavezujućeg naloga Suda BiH. Suprotno tome, pripadnici MUP-a RS-a koji su postavili blokadu i uz pomoć automatskog oružja spriječili hapšenje, prema njegovim riječima, učestvovali su u krivičnim djelima zbog kojih mogu snositi ozbiljne posljedice. On podsjeća da se ni najviši entitetski zvaničnici ne mogu izuzeti iz odgovornosti, pozivajući se na važeće zakonske akte i presude Ustavnog suda BiH.
Radovanović napominje da izgovori poput „zakon RS-a zabranjuje djelovanje državnih institucija na teritoriji RS-a“ nemaju pravnu snagu, budući da je Ustavni sud BiH već privremenom mjerom suspendovao primjenu tog zakona. Time je jasno da entitetski organi nemaju pravo sprječavati izvršenje sudskih odluka koje dolaze sa državnog nivoa. Takvo ponašanje, ističe on, spada u neizvršavanje sudskih odluka, što je jasno opisano članom 239. Krivičnog zakona BiH.
U nastavku Radovanović navodi koja su tačno krivična djela počinjena tokom incidenta:
-
Neizvršenje sudskih odluka – član 239. Krivičnog zakona BiH, gdje se kao kazna navodi zatvor u trajanju od šest mjeseci do pet godina.
-
Sprečavanje službenog lica u obavljanju službene radnje – član 241a, st. 2. i 3., gdje upotreba prijetnje ili oružja povećava težinu krivičnog djela.
-
Ometanje rada pravosuđa – član 241. st. 1. i 2., sa kaznama od jedne do deset godina zatvora, a u težim slučajevima minimum tri godine.
Posebno zabrinjava činjenica da su pripadnici MUP-a RS-a tokom intervencije bili jasno naoružani i postavljeni tako da fizički onemoguće službene osobe SIPA-e u izvršenju naloga. Izgovoreni komentari poput: “Ovde ga nećete hapsiti” dodatno potvrđuju svjesnu namjeru sprječavanja sprovođenja zakona.
Radovanović pretpostavlja da su inspektori SIPA-e, svjesni ozbiljnosti situacije, pokušali mirno objasniti svoju poziciju i zatražiti da entitetski službenici postupe po nalogu, ili barem da se sklone i ne ometaju postupanje. Ipak, kada je postalo jasno da do toga neće doći, odlučili su se povući s terena i o cijelom incidentu izvijestiti nadležno Tužilaštvo BiH.
Ono što dodatno otežava cijeli slučaj jeste činjenica da je ovakvim ponašanjem izvršeno i krivično djelo ometanja pravosuđa, koje uključuje svaki pokušaj sprečavanja zakonite procesne radnje kao što je hapšenje na osnovu valjanog sudskog naloga. Kazne za ovo djelo variraju, ali su u ovom kontekstu izuzetno ozbiljne zbog upotrebe oružja i koordiniranog djelovanja više službenih osoba.
Nadalje, inspektor navodi da će svi učesnici, od službenika na terenu, pa sve do njihovih nadređenih uključujući i ministra Sinišu Karana i direktora policije Sinišu Kostreševića, biti predmet istrage. Oni koji se nisu oglušili na zakon, odnosno koji su eventualno prijavili sumnjive naredbe nadređenima ili Tužilaštvu BiH, mogu očekivati blaže kazne, a možda i oslobađanje od odgovornosti.
Radovanović podsjeća i na razliku između tri grane vlasti: zakonodavne, izvršne i pravosudne, ističući da pravosudne institucije djeluju nezavisno i moraju sprovoditi zakon doslovno, bez političkog uplitanja. Upozorava da oni koji vjeruju da će se ovakve situacije riješiti političkim dogovorima griješe, jer je pravosudni sistem obavezan da postupa po zakonu.
Na kraju, zaključuje da je krajnje vrijeme da svi službenici koji se nalaze u ovakvim pozicijama dobro razmisle o svom postupanju. Savjetuje ih da se konsultuju s pravnicima i advokatima, jer u narednom periodu mnogima od njih može zatrebati pravna zaštita. Ovaj događaj, naglašava, predstavlja ozbiljan presedan u sigurnosnom sistemu BiH i otvara nova pitanja o odnosima između entitetskih i državnih institucija prenosi pressmediabih
