Dolazak najvećeg svjetskog nosača aviona USS Gerald R. Ford na sjevernu obalu Izraela otvorio je prostor za ozbiljne spekulacije o mogućem dramatičnom razvoju situacije na Bliskom istoku. Taj potez, koji se desio u petak, vremenski se poklopio s porukom američkog ambasadora u Izraelu Mike Huckabee, upućenom osoblju ambasade, u kojoj im se savjetuje da, ukoliko žele napustiti zemlju, to učine bez odlaganja i rezerviraju prvi raspoloživi let. Paralelno s tim, američki State Department odobrio je odlazak neesencijalnog osoblja i njihovih porodica, te preporučio američkim državljanima da izbjegavaju putovanja u Izrael.
Ovi potezi ukazuju na povećanu pripravnost i stvaraju dojam da se iza kulisa priprema nešto daleko ozbiljnije od uobičajene diplomatske napetosti. Simultano povlačenje osoblja i vojno jačanje prisustva često su indikatori da se razmatraju i scenariji otvorenog sukoba.
U međuvremenu, treća runda pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, održana u Ženeva, završena je bez konkretnog dogovora. Iako je omanski ministar vanjskih poslova Badr Albusaidi, koji ima ulogu posrednika, govorio o “značajnom napretku” i najavio nastavak tehničkih razgovora u Beč, suštinska pitanja ostala su neriješena.
Središnje pitanje ostaje budućnost iranskog nuklearnog programa. Prema navodima, američka strana traži:
- Uništavanje nuklearnih postrojenja Fordow, Natanz i Isfahan.
- Predaju kompletnog obogaćenog uranija Sjedinjenim Državama.
- Prihvatanje nulte stope obogaćivanja u budućnosti.
- Očuvanje samo reaktora u Teheranu pod strogim uslovima.
Iran, međutim, odbacuje takve zahtjeve. Državna medijska kuća Press TV izvijestila je da Teheran nije spreman prebaciti ni gram obogaćenog uranija izvan zemlje. Ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi istakao je kako Iran ni pod kojim okolnostima neće razvijati nuklearno oružje, ali istovremeno insistira na pravu na miroljubivu nuklearnu tehnologiju. Ovu izjavu prenijela je i Al Jazeera, dodatno pojačavajući međunarodni fokus na pregovore.
Administracija američkog predsjednika Donald Trump navodno nudi ograničeno ublažavanje sankcija, uz mogućnost daljnjeg popuštanja ako Iran ispuni zahtjeve. Također se insistira na trajnom karakteru eventualnog sporazuma, kako bi se spriječilo buduće povlačenje iz dogovorenih obaveza.
U pozadini svega stoji i osjetljivo pitanje uloge Izraela. Prema pisanju Politico, unutar američkih političkih krugova postoji razmišljanje da bi bilo politički pogodnije da Izrael prvi izvede napad, čime bi SAD dobio dodatno opravdanje za uključivanje u sukob ako bi Iran uzvratio. Ipak, visoki zvaničnik Izraelske odbrambene snage upozorio je da bi takav potez mogao dovesti do izolacije Izraela ukoliko operacija ne uspije.
Istovremeno, unutar Sjedinjenih Država raste politički pritisak. Demokrati u Zastupničkom domu najavili su pokušaj usvajanja zakona koji bi ograničio predsjednikove ovlasti za pokretanje napada bez saglasnosti Kongresa. Međutim, Bijela kuća već ulaže napore da spriječi takav zakonodavni potez, što dodatno pokazuje koliko je situacija osjetljiva.
Na terenu je vidljivo i masovno raspoređivanje vojne sile. Sjedinjene Države su u regiju i Evropu poslale dvije udarne grupe nosača aviona, desetine borbenih aviona, tankere i nadzorne letjelice. Među njima su:
- F-35A iz baze Hill u Utahu,
- F-15E iz baza Mountain Home i Seymour Johnson,
- F-22 Raptor raspoređeni u Izrael,
- Jačanje kapaciteta na otoku Diego Garcia, koji je ranije služio kao baza za bombardere.
Analize objavljene u The War Zone ukazuju da prenapučenost američkih baza u regiji zahtijeva šire strateško pregrupisavanje, što dodatno otvara prostor za različite scenarije.
Iako su novi pregovori zakazani za narednu sedmicu, historija pokazuje da diplomatski sastanci ne moraju spriječiti vojnu akciju. Podsjetimo da su i ranije pojedine operacije pokretane uprkos najavama dodatnih konsultacija. Dolazak nosača Ford i kontinuirano raspoređivanje dodatnih snaga šire potencijalni operativni prozor za eventualni napad.
U zaključku, kombinacija diplomatskog zastoja, vojne mobilizacije i političkih kalkulacija stvara izuzetno napetu atmosferu. Iako formalno pregovori još traju, realnost na terenu pokazuje da su sve opcije otvorene. Hoće li prevladati diplomatija ili će region svjedočiti novom velikom sukobu, ostaje pitanje na koje će naredni dani dati odgovor.
