Otkud Bećirović između Izetbegovića i Džaferovića na skupu na koji ni Komšić nije došao

Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, imao je istaknuto mjesto na akademiji povodom godišnjice smrti Alije Izetbegovića. Ova manifestacija, koja je privukla pažnju javnosti, bila je postavljena u kontekstu nedavnih kritika na račun Bećirovića zbog njegove navodne suzdržanosti nakon izjava visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je, prema mišljenju mnogih, izjednačio Izetbegovića sa Ratkom Mladićem, optuženim ratnim zločincem. Bećirović se odlučio uključiti kao pokrovitelj događaja, iako nije bilo jasno da li je to učinio ranije ili kao odgovor na pritiske.

Tokom večeri, Bećirović se našao u centru pažnje, sjedeći u prvom redu, između sina Bakira Izetbegovića i Šefika Džaferovića, što je dodatno podstaklo spekulacije o njegovim političkim motivima. Ovaj događaj, koji se može smatrati stranačkim okupljanjem Stranke demokratske akcije (SDA), bio je obeležen epskim hvalospjevima o Izetbegoviću, ali je istovremeno bio i ogoljen od realnosti. Kritičari su primijetili da se Bećirović, kao predstavnik Socijaldemokratske partije (SDP), zapravo uklopio u ovaj kult ličnosti, iako je njegovo prisustvo izgledalo kao pokušaj balansiranja između političkih rivalstava.

Na panel diskusiji tokom akademije, Bećirović je govorio o zaostavštini Alije Izetbegovića, ističući njegove poruke o čuvanju domovine, zajedništvu i ljudskosti. Ipak, mnogi su se zapitali koliko je iskrena ta poruka, s obzirom na to da su političke tenzije u zemlji i dalje prisutne. Kritičari su ukazali na to da Bećirović, umjesto da se uzdigne iznad stranačkih razlika, zapravo pokušava da prikupi glasove od tradicionalnih glasača SDA, u nadi da će time ojačati svoju političku poziciju.

Bećirovićevo prisustvo na ovom događaju nije prošlo neprimjećeno, jer su mnogi gledali na njegovu odluku kao na očajnički pokušaj da pridobije podršku. On se suočava s kritikama zbog svog mlitavog političkog stava i straha od optužbi da je izdajnik. Očigledno je svjestan da su neki glasači, koji su ga prethodno podržavali, počeli gubiti povjerenje u njega, te se pitaju da li je on zaista pravi izbor nasuprot Bakiru Izetbegoviću.

Osim toga, Bećirović se suočava s izazovom da pridobije podršku ne samo unutar SDA, već i među strankama koje su ga podržale tokom izbora. S obzirom na to da je u svom mandatu postigao malo konkretnih rezultata, njegova je pozicija postala sve neizvjesnija. Čini se da je shvatio da će mu biti potrebna podrška tradicionalnih glasača SDA, jer su se mnogi od njih okrenuli prema Izetbegoviću, ne samo kao političkoj ličnosti, već i kao simbolu pokreta.

Tokom večeri, Bećirović je izgovorio izjavu da je Alija Izetbegović „nama“ ostavio Bosnu i Hercegovinu u amanet, što je izazvalo dodatne kontroverze. Kritičari su ga podsjetili da je Izetbegović svoju ostavštinu predao drugim političarima, uključujući i one koji su navodno razgovarali s „dušmanima“, poput Milorada Dodika i Aleksandra Vučića. Ova izjava dodatno ukazuje na političku složenost trenutne situacije u Bosni i Hercegovini.

Nadalje, prisutnost Bećirovića na ovom događaju može se smatrati pokušajem da se ponovo poveže s baza i tradicionalnim glasačima koji su ga ranije podržavali. No, pitanje ostaje da li će to biti dovoljno da osigura njegovu budućnost u politici. U svijetu u kojem se politički savezi brzo menjaju, njegovo nastojanje da izgrade odnos sa SDA može mu doneti kratkotrajne koristi, ali dugoročno će se suočiti s izazovima kako bi zadržao svoju poziciju.

U konačnici, Bećirovićeva odluka da prisustvuje akademiji povodom godišnjice smrti Alije Izetbegovića, i njegovo isticanje uloga koje je Izetbegović imao u formiranju Bosne i Hercegovine, odražavaju složenost političkog pejzaža u zemlji. Ova situacija naglašava kako se politička koalicija i ideološka usmjerenja mogu mijenjati s vremenom, te koliko je važno za lidere da ostanu u kontaktu s temeljnim vrijednostima i očekivanjima svojih glasača.