Rat u Ukrajini izaziva veliku zabrinutost širom svijeta, a jedno od ključnih pitanja koje mnogi postavljaju jeste – kada će sukob konačno prestati? U razgovoru sa čitateljem iz Tuzle, Đuro Kozar iznosi svoje viđenje o složenosti ovog konflikta. Iako bi mir bio najbolji ishod, posebno zbog ogromnih ljudskih žrtava među civilima i vojnicima, trenutno je vrlo teško predvidjeti kraj rata. Postoji i česta dilema o tome da li je ruska agresija mogla biti spriječena da Ukrajina nije toliko težila članstvu u NATO savezu. Međutim, autor jasno ističe da nije riječ o ulasku Ukrajine u taj savez, jer je još 2008. godine, na samitu NATO-a u Bukureštu, donesena odluka da ni Ukrajina ni Gruzija neće postati članice. Uprkos tome, Rusija je već 2009. izvršila invaziju na Gruziju, a kasnije je uslijedio sukob u Donbasu i okupacija Krima, što ukazuje da su razlozi za rat s ruske strane uglavnom iracionalni.
Stručnjak za vojno-politička pitanja, Tonči Tadić, daje dodatnu perspektivu na Putinovu politiku i pregovore o miru. On naglašava da rat s iracionalnim ciljevima ne može donijeti racionalne mirovne pregovore. Dok ukrajinski predsjednik Zelenski iskreno želi okončanje sukoba, ruski predsjednik Putin ne pokazuje takvu volju. Zapad često predlaže da Ukrajina pristane na ustupke, poput predaje 20% teritorija, što bi moglo poslužiti kao osnova za mir, ali Putinov krajnji cilj nije mir, već da Ukrajina postane vazalna država s ograničenom vojskom i režimom poslušnim Moskvi. Ova tvrdnja otkriva dublji sloj sukoba koji nije samo teritorijalni već i politički.
Povijesni kontekst sukoba dodatno komplikuje situaciju. Od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, Ukrajina je polako okretala leđa Moskvi i težila ka zapadnim strukturama poput EU i NATO-a. Za Putina, pad Sovjetskog Saveza predstavlja i gubitak istorijskog identiteta Rusije, pa se on trudi da spriječi ovu promjenu statusa Ukrajine. Putin je isticao da je proširenje NATO-a nakon 1997. godine ozbiljna prijetnja za sigurnost Rusije i čak je zagovarao zakonsku zabranu ukrajinskog pristupa ovom vojnom savezu, iznoseći iredentističke tvrdnje da su Rusi i Ukrajinci zapravo jedan narod. Ovakva perspektiva pokazuje koliko je sukob duboko ukorijenjen u političkim i historijskim narativima koji otežavaju pronalaženje kompromisa.
Analitičari širom svijeta sve češće ističu da su Putinovi pregovori o miru zapravo produžetak rata drugim sredstvima. On, naime, ne zna kako da funkcioniše bez konstantnog sukoba, a rat mu služi i kao način da zadrži kontrolu unutar svoje zemlje, suzbijajući opoziciju i potencijalne nezadovoljstva. Zaustavljanje rata bi otvorilo mnoga neugodna pitanja, kao što su broj poginulih i ranjenih ruskih vojnika, ciljevi rata i međunarodna izolacija Rusije. Iako je Rusija pretrpjela velike gubitke i nije ostvarila sve vojne ciljeve, sukob traje već više od tri godine i pet mjeseci, a borbe se intenziviraju na istoku i jugu Ukrajine. Trenutno Rusija drži značajne teritorije, ali ukrajinske snage pružaju žestok otpor i dobijaju snažnu podršku Zapada.
Pitanje mogućeg prekida vatre dodatno je otvoreno nakon što je bivši američki predsjednik Donald Trump prijetio uvođenjem carina od 100% na rusku robu ukoliko se rat ne okonča u roku od 50 dana. Ove tzv. sekundarne tarife ciljaju i trgovinske partnere Rusije te predstavljaju pokušaj globalne ekonomske izolacije Moskve. Dok rok još traje, Trump je izjavio da SAD teže trajnom miru u Ukrajini i da su Moskva i Kijev već upoznati s parametrima sporazuma za okončanje sukoba. Takođe je naglasio da je nekoliko puta bilo blizu dogovora, što daje nadu da bi diplomatskim putem ipak moglo doći do rješenja.
U konačnici, situacija u Ukrajini ostaje kompleksna i neizvjesna. Dok svijet iščekuje znakove smirivanja tenzija, stvarnost sukoba ukazuje na duboke političke, vojne i historijske razlike koje je teško prevazići. Međunarodna zajednica ima ključnu ulogu u podršci mirovnim naporima i održavanju pritiska na sve strane da nađu održivo rješenje. Samo kroz iskrene pregovore i spremnost na kompromise moguće je okončati jedan od najsloženijih sukoba današnjice, čije posljedice osjeća cijeli svijet.
