Nakon zračnih udara koje su, prema dostupnim informacijama, izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael na teritoriju Iran, uslijedila je oštra reakcija iz Moskve. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je napade, ocjenjujući ih kao unaprijed planiran i ničim izazvan čin agresije, te upozorilo na moguće teške posljedice po regionalnu i globalnu sigurnost. Stav Moskve dodatno je artikulirao šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, čija je poruka bila jasna i direktna.
U saopćenju ruskog Ministarstva navodi se da su u jutarnjim satima 28. februara američke i izraelske snage pokrenule koordinirane zračne napade na iransku teritoriju. Prema ruskoj ocjeni, obim vojnih priprema, političke najave i propagandne aktivnosti koje su prethodile napadima, uključujući raspoređivanje značajnih američkih vojnih kapaciteta u regiji, ukazuju na to da nije riječ o iznenadnoj reakciji, već o unaprijed planiranoj operaciji. Moskva smatra da je time prekršen suverenitet jedne države članice Ujedinjenih nacija i narušeno međunarodno pravo.
Posebno je naglašeno da su napadi izvedeni u trenutku kada su se, barem formalno, vodili razgovori o normalizaciji situacije u vezi s Islamskom Republikom. U ruskom saopćenju ističe se da je neprihvatljivo pokretati vojne operacije pod okriljem pregovora koji navodno teže stabilizaciji i dugoročnom rješenju spora. Prema navodima iz Moskve, ruska strana je ranije dobijala signale da Izrael ne želi otvoreni vojni sukob s Iranom, što sadašnje događaje čini još kontradiktornijim.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je međunarodnu zajednicu, uključujući rukovodstvo Ujedinjenih nacija i Međunarodne agencije za atomsku energiju, da hitno i nepristrasno procijene nastalu situaciju. Prema ruskoj ocjeni, riječ je o postupcima koji direktno podrivaju mir, stabilnost i sigurnost na Bliskom istoku.
U saopćenju se dalje upozorava da su se Washington i Tel Aviv upustili u, kako je navedeno, opasnu avanturu koja region može odvesti u:
-
humanitarnu katastrofu,
-
ekonomsku destabilizaciju,
-
pa čak i radiološki incident u slučaju oštećenja nuklearnih postrojenja.
Moskva posebno naglašava zabrinutost zbog napada na objekte koji su pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju, ocjenjujući takve poteze neprihvatljivim i rizičnim.
Prema ruskom tumačenju, namjere napadača su otvoreno deklarisane i svode se na pokušaj rušenja ustavnog poretka i političkog rukovodstva zemlje koja se, kako navode, odbila povinovati pritiscima sile. U tom kontekstu, Moskva ističe da odgovornost za moguće negativne posljedice – uključujući lančanu reakciju nasilja i širu destabilizaciju – snose oni koji su pokrenuli vojnu operaciju.
Dodatno se ukazuje na potencijalno podrivanje globalnog režima neširenja nuklearnog oružja, čiji je temelj Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Ruska strana smatra da bombardovanje nuklearnih objekata, čak i pod izgovorom sprečavanja proliferacije, može imati suprotan efekat i potaknuti druge države da intenziviraju vlastite odbrambene kapacitete. Takva dinamika, prema ocjeni Moskve, vodi ka opasnoj spirali nepovjerenja i naoružavanja.
U završnom dijelu saopćenja izražena je zabrinutost zbog, kako se navodi, niza poteza američke administracije u proteklim mjesecima koji su, prema ruskoj interpretaciji, potkopavali međunarodno-pravne principe poput nemiješanja u unutrašnje poslove suverenih država, odricanja od prijetnje silom i mirnog rješavanja sporova.
Rusija je pozvala na hitan povratak političkom i diplomatskom rješavanju krize, naglašavajući spremnost da posreduje u traženju rješenja zasnovanog na međunarodnom pravu, uzajamnom poštovanju i ravnoteži interesa. Time je Moskva još jednom istakla svoju poziciju zagovornika pregovora, uz oštru kritiku vojnih metoda.
Cijela situacija dodatno komplikuje ionako napete odnose velikih sila i produbljuje neizvjesnost na Bliskom istoku. Ruska reakcija pokazuje da sukob više nije samo regionalno pitanje, već ima šire geopolitičke implikacije koje bi mogle uticati na globalnu sigurnosnu arhitekturu.
