Problem prevara putem online reklamiranja proširio se Bosnom i Hercegovinom, gdje su stranci samo u protekloj godini uspjeli prevariti više od 7.500 građana. Ove prevare, koje se temelje na složenim shemama pranja novca, rezultirale su gubitkom većim od dva miliona konvertibilnih maraka (KM), koje su potom prebačene na račune četiri različite kompanije širom svijeta. Ove aktivnosti opisane su u izvještaju Finansijsko-obavještajnog odjeljenja (FOO) Agencije za istragu i zaštitu (SIPA), gdje su precizno navedene različite tipologije pranja novca koje uključuju prevare domaćih građana.
Izvještaj FOO-a otkriva da su strani državljani osnivali pravna lica u BiH koristeći metodologiju poznatu kao ‘piramidalne sheme’. U ovim shemama, stranci su angažovali domaće građane za poslove online reklamiranja, ali uz uslov da prethodno uplate određeni iznos novca koji je varirao od 30 do 375 KM. Ova shema privukla je veliki broj građana, nadajući se brzom i jednostavnom načinu zarade, ali je rezultirala time da su mnogi od njih bili prevareni.
Prevaranti su na ovaj način protivpravno stekli iznos koji premašuje dva miliona KM, koje su nakon toga prebacili na račune kompanija u različitim državama. Ovi novčani iznosi su zatim prošli kroz niz transakcija kako bi se prikrilo porijeklo sredstava, čime su prevaranti pokušali sakriti nezakonito stečeni novac. U izvještaju je jasno navedeno da je ovaj proces podrazumijevao više transakcija između različitih računa, čime je dodatno otežano praćenje toka novca.
Osim ovih prevara koje su u najvećoj mjeri pogodile obične građane, izvještaj FOO-a ističe i druge oblike zloupotreba. Naime, meta prevara nisu bili samo obični građani već i visokopozicionirani službenici u domaćim institucijama. Prema izvještaju, određeni službenici su koristili svoj položaj kako bi zahtijevali i primali novčane koristi od osoba koje su tražile zapošljavanje. Ovi službenici su obećavali zasnivanje radnog odnosa, koristeći svoju moć kako bi ostvarili vlastitu financijsku korist. Time su, koristeći svoj utjecaj, ostvarili značajne iznose novca koje su zatim koristili za različite svrhe.
Jedan od ključnih problema u vezi sa pranjem novca i prevarama u BiH je i zloupotreba državne imovine na lokalnom nivou. FOO-ovi inspektori su tokom prošle godine utvrdili da su odgovorne osobe u lokalnim upravama često postupale suprotno važećim zakonima i odlukama. U dogovoru s privatnim investitorima, oni su organizirali postupke u kojima je državna imovina prodavana privatnim osobama, najčešće za potrebe izgradnje poslovno-stambenih objekata. Takve aktivnosti su rezultirale značajnim finansijskim gubicima za državu.
Na osnovu izvještaja, u nekoliko slučajeva je otkriveno da su odgovorne osobe u lokalnoj upravi primile mito od strane kupaca zemljišta. Ove nezakonite isplate su se realizirale kroz poklone u vidu nekretnina ili direktnih novčanih uplata, čime su odgovorni službenici zloupotrebljavali svoj položaj i ovlaštenja. Sve ove aktivnosti predstavljaju ozbiljan udar na finansijsku transparentnost i zakonitost u BiH.
FOO je tokom prošle godine zaprimio ukupno 1.379 obavještenja o sumnjivim transakcijama. Vrijednost ovih transakcija iznosila je čak 267,51 milion KM. Većina ovih prijava potiče iz banaka, koje su prijavile 1.036 sumnjivih transakcija vrijednih 252,81 milion KM, dok su ostali subjekti dostavili 343 prijave ukupne vrijednosti 14,70 miliona KM. Ovi podaci ukazuju na opseg problema pranja novca i prevara, što zahtijeva ozbiljan pristup u borbi protiv ovih nezakonitih aktivnosti.
Izvještaj FOO-a naglašava važnost pojačanog nadzora i suradnje među institucijama kako bi se suzbila ova vrsta kriminala. Pranje novca i prevare putem online platformi predstavljaju ozbiljan izazov za organe reda, jer kriminalci koriste sve sofisticiranije metode za prikrivanje svojih aktivnosti. Prevaranti se oslanjaju na kompleksne transakcije i međunarodne mreže, čime otežavaju istražne radnje i identifikaciju stvarnih počinitelja.
Za borbu protiv ovakvih prevara potrebna je efikasna saradnja između različitih državnih agencija, ali i međunarodna koordinacija. Globalna priroda pranja novca zahtijeva da se agencije poput SIPA-e aktivno povezuju s međunarodnim partnerima kako bi se osiguralo uspješno praćenje tokova novca i hvatanje prevaranata. Na taj način može se spriječiti daljnje širenje ovih ilegalnih aktivnosti i osigurati veća zaštita za građane BiH.
Zaključak izvještaja jasno naglašava da su građani BiH, ali i njihove institucije, suočeni sa ozbiljnim prijetnjama kada su u pitanju prevare i pranje novca. Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se pojačala svijest o rizicima i kako bi građani bili bolje informisani o potencijalnim prevarama na internetu. Finansijska edukacija i jačanje nadzornih mehanizama ključni su koraci za smanjenje štete koju ovakve aktivnosti nanose društvu.
U konačnici, efikasnija borba protiv ovih problema može značajno doprinijeti ekonomskoj stabilnosti i povjerenju građana u finansijski sistem zemlje. Samo kroz odlučne mjere i jačanje kapaciteta nadzornih institucija moguće je postići trajna rješenja koja će zaštititi interese kako pojedinaca tako i cijele zajednice.
