Izuzeća od zabrane raspolaganja državnom imovinom: Razvojna šansa ili recept za zloupotrebe?
Državna imovina Bosne i Hercegovine predstavlja kompleksan i višeslojan problem koji seže unazad decenijama. Ova imovina, koja uključuje različite resurse kao što su šume, rudnici, zemljišta kao i značajnu infrastrukturu poput puteva i mostova, mogla bi biti ključna za ekonomski i društveni razvoj zemlje. Ipak, umjesto da se iskoristi njen potencijal, ona se često nalazi u središtu političkih sukoba i nesuglasica, posebno između dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske. Ova situacija dovodi do ozbiljnih posljedica za razvoj Bosne i Hercegovine, koja se suočava s brojnim izazovima.
Adil Kulenović, predsjednik Asocijacije Krug 99, ističe važnost odluka Ustavnog suda BiH koje jasno definišu da je jedini titular državne imovine država BiH. Međutim, vlasti Republike Srpske često ignorišu ove odluke, što dodatno komplikuje situaciju. U tom kontekstu, Kulenović naglašava da ovakvo ponašanje ne samo da je neetično, već može imati i dugoročne negativne posljedice po budućnost države. Naime, ignorisanje pravnih normi može rezultirati daljnjim destabilizovanjem političkog okruženja, a samim time i ekonomije, što je krajnje nepoželjno u trenutnim uslovima.
Uticaj zabrane raspolaganja državnom imovinom
Zabrana raspolaganja državnom imovinom postavlja brojne prepreke za razvojne projekte u zemlji. Dragan Čović, istaknuti političar, naglašava da je ta zabrana faktori koji blokira investicije u iznosu od najmanje deset milijardi eura. Naime, imovina koja bi mogla doprinijeti javnom dobru ostaje neiskorištena, a potencijalna sredstva se ne investiraju u projekte koji bi mogli unaprijediti kvalitet života građana. Primjerice, izgradnja novih puteva ili modernizacija željeznica mogla bi stvoriti nova radna mjesta i poboljšati transportne povezanosti, ali trenutno stoji kao neostvarena mogućnost.
Postavljanje novih okvira za razvoj
Visoki predstavnik Christian Schmidt nedavno je ukazao na potrebu za fleksibilnošću kada je riječi o zabrani. On smatra da trenutni politički kontekst ne omogućava sveobuhvatno rješenje pitanja državne imovine, ali da bi se zabrana trebala ublažiti.
U tom smislu, Schmidt predlaže formiranje Komisije za državnu imovinu koja bi mogla odobravati izuzeća od zabrane. Ova komisija bi omogućila korištenje državne imovine za projekte javne infrastrukture, kao što su autoceste, energetski objekti i druge ključne komponente koje su od suštinskog značaja za razvoj zemlje, bez promjene vlasničkog statusa.
Pragmatičan pristup ili opasnost od zloupotreba?
Profesor ustavnog prava Davor Trlin smatra da je prijedlog o izuzećima pragmatičan korak prema rješavanju stalnih problema vezanih za državnu imovinu. On naglašava da se ovim pristupom ne dira u vlasnički status imovine, već se omogućava njeno privremeno korištenje pod strogo definisanim uvjetima.
Međutim, Trlin ukazuje na rizik od zloupotreba, posebno ako definicije javne infrastrukture nisu dovoljno precizne. U ovom kontekstu, kontrola od strane međunarodne zajednice bi mogla biti ključna kako bi se osiguralo da se ovi resursi koriste u korist svih građana, a ne samo privilegovanih pojedinaca ili grupa.
Potrebna saradnja za napredak
Unatoč brojnim izazovima, Bosna i Hercegovina ima priliku da iskoristi svoju državnu imovinu kao alat za razvoj. Međutim, postizanje konačnog rješenja zahtijeva širi politički konsenzus. Predloženi model izuzeća od zabrane može pružiti realnu alternativu u trenutnoj situaciji, omogućavajući pokretanje ključnih infrastrukturnih projekata.
Ovaj pristup ne samo da bi podstakao ekonomiju, već bi i osigurao očuvanje državnog vlasništva i pravnu zaštitu od mogućih zloupotreba. Trlin zaključuje da su prava reforma i zajednički rad svih strana ključni za uspjeh, ali bez saradnje iz Republike Srpske, trenutni model može predstavljati najrealniju opciju za napredak.
U zaključku, Bosna i Hercegovina se nalazi na prekretnici. Postoji realna šansa da se uz pametnu strategiju i volju za saradnju iskoriste potencijali državne imovine. Ključna potreba leži u unapređenju dijaloga između entiteta i rješavanju sporova putem ustavnih i zakonskih okvira. Samo kroz efikasnu saradnju i poštovanje pravnih normi može se stvoriti stabilno okruženje koje će omogućiti investicije, rast i dugoročni napredak za sve građane. Ova situacija predstavlja izazov, ali i priliku da se Bosna i Hercegovina približi modernim standardima razvoja i postane funkcionalna država u pravom smislu te riječi.
