U političko-pravnom prostoru Bosne i Hercegovine danas se odvija proces koji bi mogao imati dugoročne posljedice po ustavni poredak i funkcionisanje institucija na svim nivoima vlasti. Plenarna sjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, zakazana s početkom u 9.30 sati, okuplja veliki broj zahtjeva koji se odnose na ocjenu ustavnosti, kompatibilnosti zakona, kao i na rješavanje sporova između države i entiteta. Ova sjednica privlači posebnu pažnju javnosti jer se među razmatranim tačkama nalaze i one koje se direktno tiču izbora predsjednika i članova Vlade Republike Srpske, ali i pitanja vitalnih nacionalnih interesa.
Već na samom početku sjednice, sudije Ustavnog suda BiH razmatraju zahtjeve koje je podnio Sud Bosne i Hercegovine, a koji se odnose na dva izuzetno važna zakonska akta. Prvi zahtjev tiče se ocjene ustavnosti Zakona o Pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine, dok se drugi odnosi na ispitivanje kompatibilnosti Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine s Ustavom BiH. Ovi propisi su temelj funkcionisanja državnih institucija, te njihova ustavna usklađenost ima direktan utjecaj na pravnu sigurnost i stabilnost sistema.
Posebno mjesto na dnevnom redu zauzima i inicijativa koja dolazi iz zakonodavne vlasti Federacije Bosne i Hercegovine. Naime, dvadeset četiri delegata Doma naroda Parlamenta FBiH podnijela su zahtjev za ocjenu kompatibilnosti određenih odredbi Zakona o Javnom servisu radio-televizije Federacije BiH. Konkretno, osporavaju se član 25. stav 2. tačka d) i član 65. ovog zakona, a sve u vezi s Odlukom o imenovanju članova Upravnog odbora RTV FBiH. U pozadini ovog zahtjeva nalazi se pitanje zakonitosti i transparentnosti imenovanja u javnom medijskom servisu, što je tema koja već duže vrijeme izaziva političke i društvene polemike.
Jedan od najosjetljivijih dijelova sjednice odnosi se na zahtjeve koji problematiziraju odnos između države Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska. Ove zahtjeve su podnijeli:
-
četiri delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH,
-
jedanaest članova Predstavničkog doma PSBiH,
-
prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH,
-
te dodatnih jedanaest članova Predstavničkog doma PSBiH.
Njihovi zahtjevi usmjereni su na ocjenu ustavnosti, ali i na utvrđivanje postojanja spora između države i entiteta u vezi s donošenjem nekoliko ključnih odluka u Republici Srpskoj. Među njima su Odluka o izboru predsjednika Vlade RS, Odluka o izboru članova Vlade RS, kao i odluke koje se odnose na prijevremeno stupanje na snagu navedenih akata. Upravo ove tačke izazivaju posebnu pažnju jer se njima dovodi u pitanje ustavni okvir u kojem entiteti donose odluke o izvršnoj vlasti.
Osim toga, na dnevnom redu nalazi se i zahtjev koji je podnio Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Njegova inicijativa usmjerena je na ispitivanje regularnosti postupka i utvrđivanje da li je postojao ustavni osnov za proglašenje štetnim po vitalni interes srpskog naroda određenih prijedloga odluka. Radi se o odlukama koje se odnose na izmjene u sastavu:
-
Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između PSBiH i Evropskog parlamenta,
-
parlamentarne delegacije PSBiH,
-
te interparlamentarnih grupa prijateljstva za bilateralnu saradnju s parlamentima drugih država.
Sve ove odluke donesene su 20. novembra 2025. godine, a njihova ustavna utemeljenost sada dolazi pod lupu najviše sudske instance u zemlji.
U širem kontekstu, današnja sjednica Ustavnog suda BiH pokazuje koliko su složeni odnosi između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, ali i između države i entiteta. Svaka odluka Suda u ovim predmetima može imati domino-efekat, ne samo na konkretne zakone i odluke, već i na političku praksu u budućnosti. Posebno je važno naglasiti da se kroz ove zahtjeve ne razmatraju samo formalno-pravna pitanja, već i principi ustavnosti, ravnoteže vlasti i zaštite vitalnih nacionalnih interesa.
Zaključno, sjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od ključnih trenutaka u aktuelnom političko-pravnom trenutku zemlje. Ishodi rasprava i donesene odluke mogu značajno utjecati na funkcionisanje institucija, odnose između nivoa vlasti i ukupnu političku stabilnost. Upravo zbog toga, pažnja javnosti s pravom je usmjerena ka ovoj sjednici, jer se na njoj ne odlučuje samo o zakonima i procedurama, već i o smjeru u kojem će se razvijati ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
