Pistacija, jedna od najskupljih orašastih plodova na tržištu, postaje sve popularnija u prehrambenim navikama diljem svijeta, uključujući i Europu. Unatoč tome, Hrvatska je jedina zemlja na Sredozemlju u kojoj uzgoj pistacija nije široko rasprostranjen. Poznata i pod nazivom “Tršlja” u hrvatskom jeziku, uzgoj ove biljke može biti izuzetno profitabilan, s cijenom kilograma pržene pistacije bez soli doseže i do 20 eura na maloprodajnim mjestima.
Pistacija pripada porodici rujevki (Anacardiaceae) i potječe iz jugozapadne Azije, a širila se diljem svijeta. U Hrvatskoj najbolje uspijeva u mediteranskoj klimi, ali može tolerirati velike temperaturne razlike od -30 °C do +42 °C te se može uzgajati na terenima do 1.200 m nadmorske visine. Profesor Ivo Miljković ističe da bi pistacija mogla uspjevati i u Slavoniji, posebno na uzdignutim i sunčanim položajima u Baranji, Vukovarskom i Vinkovačkom erdutskom lesnom platou.
Ova biljka, koja može narasti do 10 m visine i živjeti i do 100 godina, zahtijeva sunčana područja i dobro drenirano tlo. Podnosi sušu te je otporna na niske temperature, što je čini prilagodljivom različitim klimatskim uvjetima. Preporučuje se sadnja pistacija u jesen radi boljeg razvoja korijena, a najbolji plodovi se mogu očekivati nakon desete godine uzgoja.
Pistacija je poznata po visokom udjelu proteina, masnog ulja, ugljikohidrata i minerala poput kalija, kalcija, magnezija i željeza. Njezino sjeme je izuzetno hranjivo i koristi se u prehrambenoj industriji za proizvodnju raznih proizvoda poput sladoleda, maslaca i konditorskih proizvoda. Također, znanstveno je dokazan njezin blagotvoran utjecaj na zdravlje srca.
Ukupno gledajući, uzgoj pistacija u Hrvatskoj predstavlja veliki potencijal za razvoj lokalne poljoprivrede, s obzirom na njene ekološke zahtjeve i komercijalnu vrijednost na tržištu.
hayat
