U jeku intenzivnih događanja u vezi s istragom protiv Milorada Dodika, Sud Bosne i Hercegovine objavio je video-snimak ročišta na kojem mu je formalno ukinut pritvor. Ovakav potez predstavlja izuzetan korak u pravosudnom postupanju jer prvi put javnosti omogućava direktan uvid u službeni tok sudske rasprave u kojoj je određena mjera protiv visokog političkog zvaničnika.
Na početku ročišta, Sud je podsjetio na ključne događaje. Dana 4. jula 2025. godine, Milorad Dodik je – bez pritiska, uz pratnju svog branioca – dobrovoljno pristupio Tužilaštvu BiH. Tijekom saslušanja, Tužilaštvo ga je ispitalo pod optužbom za krivično djelo napad na ustavni poredak BiH, definisano članom 156. stav 1. Krivičnog zakona BiH. Nakon toga, Tužilaštvo je uputilo Sudu prijedlog za ukidanje prethodno izrečene mjere pritvora i zamjenu iste adekvatnim mjerama zabrane.
Sud je potom sazvao ročište, koje je vodio dežurni sudija zadužen za prethodni postupak. Tužilac iz Tužilaštva BiH iznio je svoj prijedlog pred sudom, navodeći da su prestali razlozi za pritvor. Nakon pažljivog razmatranja razmjera dokaza i okolnosti, Sud je donio odluku da se pritvor ukida, te da umjesto njega budu određene sljedeće mjere zabrane:
-
obaveza povremenog javljanja nadležnim državnim organima,
-
zabrana ometanja svjedoka i procesa,
-
eventualno druge mjere u skladu sa zakonom, definirane prema okolnostima rada Suda i Tužilaštva.
U okviru ročišta, Sud je jasno naglasio svoju ulogu u pravosudnom sistemu Bosne i Hercegovine – „dok tužilac upravlja istragom, sud ima zadatak da osigura zakonitost preduzetih radnji, posebno kada se radi o mjerama koje zahtijevaju sudsku saglasnost“. Ovom izjavom istaknuta je podjela nadležnosti između Tužilaštva i Suda BiH, pri čemu su uloge jasno definirane i u skladu sa članom 35. Zakona o krivičnom postupku BiH.
Objavljivanje snimka ročišta ima višestruku simboličku i pravnu vrijednost:
-
Transparentnost postupka – javnost je po prvi put imala pristup direktnom snimku ročišta s politički značajnim ishodom.
-
Javni uvid u pravosudni rad – građani su mogli vidjeti kako sud postupno razmatra prijedloge Tužilaštva i na osnovu toga donosi mjeru.
-
Poštovanje procesa – Sud je na video-snimku jasno demonstrirao da svoj posao obavlja u skladu sa zakonom, bez obzira na optuženikov položaj.
Takođe, objava videosnimka odgovara na očekivanja transparentnosti, posebno u okolnostima kada se podižu sumnje u političke utjecaje na pravosuđe. Snimak pruža dokaz da je odluku o pritvoru donio sud, ne politički činovnici, te da pritvor nije ukinut samovoljno.
Sa druge strane, iz pravosudnih krugova navodi se da ova odluka ne znači kraj postupka – istraga traje, a mjere koje su Zamijenile pritvor služe osiguravanju Dodikovog pristanka na dalji tok procesa. Jasno je da bi bilo kakvo kršenje mjera, poput izostanka sa prijavljivanja, moglo ponovo dovesti do pritvorske mjere.
Kroz ovaj proces, pravosudne institucije su demonstrirale balans između poštovanja individuuma kao osumnjičenog i potreba javnog interesa i zakona. To daje nadu da je sudski sistem sposoban da radi po pravilima, čak i kada su u pitanju visokopozicionirani političari.
Zaključno, objava snimka ročišta na kojem je Miloradu Dodiku formalno ukinut pritvor označava značajan momenat za pravednost i transparentnost u pravosudnom sistemu Bosne i Hercegovine. Dok se istraga nastavlja, evidentno je da:
-
pravosuđe nastoji djelovati u okvirima zakonskih nadležnosti,
-
javnost ima mogućnost izravnog uvida u tok postupka,
-
meritokratski princip – proces prije progone – ostaje temelj pravne države.
Ako se ovakav pristup nastavi, može se očekivati da povjerenje građana u institucije bude ojačano, a politički utjecaji, ukoliko postoje, biti nadiđeni kroz jasno definirane procedure i transparentnost. Ovaj događaj tako postavlja standard za buduće slične situacije i može biti presudan za dalji razvoj pravosudne prakse u BiH.
Ovaj slučaj, osim što nosi pravne i političke implikacije, ima i šire društvene posljedice, posebno u kontekstu odnosa između građana i institucija. Javna percepcija o tome da li se pravda primjenjuje jednako prema svima – bez obzira na politički položaj ili funkciju – od presudne je važnosti za očuvanje vladavine prava. U trenutku kada se pojavljuju različita tumačenja motiva i okolnosti pod kojima je Milorad Dodik pristupio Tužilaštvu BiH, te kada se među javnošću šire sumnje u autentičnost i nepristrasnost postupka, ovakvi transparentni potezi, poput objave video-zapisa sa ročišta, djeluju kao mehanizam povratka povjerenja u institucije. Iako sam čin ukidanja pritvora nije presedan u pravnoj praksi, činjenica da se radi o osobi iz vrha vlasti dodatno pojačava potrebu za institucionalnom vjerodostojnošću i pažljivim tumačenjem svakog procesnog koraka. Ovaj razvoj događaja može poslužiti i kao svojevrsni test za pravosudni sistem BiH – test koji će pokazati da li su zakonske norme dosljedno primijenjene ili su, kako mnogi skeptici smatraju, oblikovane prema političkom kontekstu i interesima.
