Blokada u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje: Analiza trenutne situacije
Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine već tri godine suočava se s ozbiljnom blokadom koja je izazvana političkim nesuglasicama, posebno u režiji Stranke narodnog slobodarskog razvoja (SNSD). Ova situacija nije samo administrativni problem, već predstavlja i ozbiljnu prijetnju ekonomskoj stabilnosti zemlje. Od trenutka kada je Srđan Amidžić iz SNSD-a preuzeo dužnost ministra finansija i trezora BiH, došlo je do zastoja u donošenju ključnih odluka, uključujući i one koje se tiču raspodjele prihoda od indirektnih poreza. Na osnovu aktuelnih informacija i analiza, jasno je da ovakvo stanje zahtijeva brzu intervenciju kako bi se izbjegle daljnje posljedice.
Član Upravnog odbora UIO-a, Zijad Krnjić, prepoznao je ovu blokadu kao ozbiljan problem te je odlučio da poduzme korake u pravcu deblokade donošenja odluka unutar ovog tijela. Njegova odluka da obustavi sve odluke Upravnog odbora, uključujući izmjene Pravilnika potrebne za otvaranje novog graničnog prijelaza kod Gradiške, izazvala je dodatne tenzije među članovima. Ključni aspekt ove situacije je i kontinuirano ignorisanje prijedloga koje dostavlja Odjeljenje za makroekonomsku analizu, koje redovno pruža podatke o krajnjoj potrošnji i novim koeficijentima raspodjele. Ovo ignorisanje dodatno produbljuje nesigurnost i otežava predviđanje budućih finansijskih tokova.
Finansijski uticaji blokade
Zbog trenutnih političkih blokada, Republika Srpska se suočava s dugom prema Federaciji BiH koji premašuje 99 miliona KM. Ova cifra se može smatrati direktnom posljedicom neprovođenja zakonskih obaveza u vezi s raspodjelom indirektnih poreza. Krnjić naglašava da je neophodno poštovati zakone i propise te da je deblokada raspodjele sredstava između entiteta i Brčko distrikta od ključne važnosti za održavanje ekonomske ravnoteže. Uočava se i da su dugovi rezultat ne samo političke blokade, već i nesposobnosti da se ostvari konstruktivan dijalog između različitih nivoa vlasti.
Prema informacijama koje su dostupne, Republika Srpska duguje Federaciji BiH značajne iznose za tekuće godine. Naime, dug za 2023. godinu iznosi 35.670.804 KM, dok je dug za 2024. godinu procijenjen na 37.536.016 KM. Pored toga, prvo privremeno poravnanje u 2025. godini iznosi 26.137.206 KM. Očigledno je da ovakvi dugovi imaju ozbiljne posljedice po finansijsko zdravlje obje entitetske jedinice, a posebno po Federaciju BiH, koja se suočava s izazovima upravljanja svojim budžetom. Ova situacija može dovesti do smanjenja javnih usluga, što će najviše osjetiti obični građani koji ovise o tim uslugama.
Posljedice zamrznutih koeficijenata
Jedan od glavnih uzroka trenutne situacije jeste zamrzavanje koeficijenata raspodjele, koji su postavljeni na nivou od 62,01% za Federaciju BiH, 34,44% za Republiku Srpsku i 3,55% za Brčko distrikt. Ovi koeficijenti su odavno prestali biti relevantni, budući da se prema propisima moraju redefinisati svakih tri mjeseca. Međutim, zadržavanjem zastarjelih koeficijenata omogućava se prolongiranje povrata duga, čime Republika Srpska zadržava veće iznose sredstava na račun Federacije, što dodatno produbljuje tenzije među entitetima. Ovakvo stanje ne samo da destabilizuje finansijski sistem, već i otežava bilo kakav planski razvoj.
Na ovaj način, Republika Srpska koristi situaciju u svoju korist, dok Federacija BiH trpi posljedice ovakvog ponašanja. Ova nerazmjernost u raspodjeli sredstava može dovesti do dugoročnih ekonomskih posljedica, uključujući smanjenje investicija i otežano funkcionisanje lokalnih vlasti. Na primjer, lokalne vlasti su često prisiljene da odgađaju ili otkazuju projekte od vitalnog značaja, što dodatno sputava razvoj lokalnih zajednica. U tom kontekstu, od suštinske je važnosti uspostaviti dijalog među svim političkim akterima kako bi se prekinuo ciklus blokada i osiguralo efikasno upravljanje javnim financijama.
Zaključak
Blokada u Upravnom odboru UIO-a predstavlja ozbiljan izazov za Bosnu i Hercegovinu, a posljedice ovakvog stanja se osjećaju širom zemlje. Bez obzira na političke razlike, potrebno je hitno pokrenuti proces deblokade kako bi se osigurala pravna sigurnost i finansijska stabilnost.
Samo kroz konstruktivni dijalog i zajednički rad svih strana može se doći do rješenja koje će omogućiti pravednu raspodjelu indirektnih poreza i osigurati bolju budućnost za sve građane BiH. Ova situacija ističe važnost političke odgovornosti i spremnosti na kompromis, što je ključno za razvoj i prosperitet cijele države.
