Ulaskom u novu godinu, građane Bosne i Hercegovine koji putuju prema Hrvatskoj i dalje ka zemljama šengenskog prostora dočekale su značajne promjene na graničnim prijelazima. Riječ je o novim pravilima i procedurama koje su dio šire evropske strategije jačanja kontrole vanjskih granica Evropske unije, a koje direktno utiču na putnike iz tzv. trećih zemalja, među kojima je i BiH. Ove promjene donose ne samo duže zadržavanje na granicama, već i dodatne obaveze koje će u narednom periodu postati standard prilikom putovanja u Evropu.
U središtu ovih novina nalazi se EES sistem (Entry/Exit System), koji Hrvatska, kao članica šengenskog prostora, primjenjuje još od 12. oktobra, dok je od 1. januara 2026. godine njegova upotreba dodatno proširena. Ovaj sistem podrazumijeva znatno strožije i tehnološki naprednije kontrole na granici. Umjesto dosadašnjeg pečatiranja pasoša, sada se prilikom ulaska u Evropsku uniju vrši fotografisanje putnika i uzimanje otisaka prstiju. Na taj način se formira digitalni dosje svakog putnika, koji se koristi pri svakom narednom ulasku ili izlasku iz šengenskog prostora.
Kako su pojasnili nadležni iz policijskih struktura, primjena EES sistema u početnoj fazi bila je ograničena na nekoliko sati dnevno, kako bi se i službenici i putnici postepeno navikli na nove procedure. Od Nove godine, međutim, sistem se primjenjuje znatno intenzivnije – osam sati tokom dnevne i osam sati tokom noćne smjene. Ovakav način rada omogućava potpunije obuhvatanje putnika, ali istovremeno dovodi do većih gužvi i dužih čekanja na granicama.
Reakcije građana su, prema dostupnim informacijama, podijeljene. Dok jedni ističu da su gužve primjetne i da se vrijeme čekanja produžilo, drugi naglašavaju da razumiju potrebu za pojačanim kontrolama, posebno u kontekstu bezbjednosti. Pojedini putnici ukazuju na to da se procedura ponavlja pri svakom prelasku granice, što dodatno usporava putovanje, dok dio građana navodi da neće biti obuhvaćen ovim provjerama jer posjeduje boravišne dozvole ili dokumente država članica Evropske unije.
Važno je naglasiti da EES sistem predstavlja samo prvi korak u novom režimu kontrole ulaska u Evropu. Tokom 2026. godine planirano je uvođenje još jednog mehanizma – ETIAS sistema (European Travel Information and Authorisation System). Ovaj sistem će podrazumijevati obaveznu prethodnu autorizaciju prije putovanja, koja će se obavljati putem mobilne aplikacije ili online platforme. Građani će za ovu autorizaciju morati platiti taksu od 20 eura, a ona će važiti tri godine ili do isteka putne isprave, zavisno od toga šta nastupi ranije. Početak primjene ETIAS-a očekuje se u posljednjem tromjesečju 2026. godine.
U praksi, to znači da će putnici iz Bosne i Hercegovine, prije nego što krenu na put, morati ispuniti dodatne formalnosti. Ključne novine koje donose EES i ETIAS mogu se sažeti kroz nekoliko tačaka:
-
biometrijska identifikacija (fotografija i otisci prstiju),
-
formiranje digitalnog profila putnika,
-
duže zadržavanje na graničnim prijelazima,
-
obavezna prethodna autorizacija uz novčanu naknadu,
-
strožija evidencija ulazaka i izlazaka iz EU.
Pored promjena koje dolaze iz Evropske unije, građane BiH bi uskoro mogle dočekati i dodatne novine na domaćim granicama. Agencija za identifikacione dokumente razvila je aplikaciju koja bi omogućila Graničnoj policiji BiH uvid u podatke o neplaćenim saobraćajnim kaznama. Cilj ovog sistema bio bi sprječavanje izlaska iz zemlje vozačima koji imaju dugovanja po osnovu prekršaja. Ipak, iz Granične policije naglašavaju da sistem još uvijek nije u funkciji i da trenutno ne postoji zakonski osnov za zabranu izlaska iz zemlje zbog neplaćenih kazni.
Prema dostupnim podacima, ukupan iznos neplaćenih saobraćajnih kazni građana Bosne i Hercegovine iznosi oko 26,6 miliona konvertibilnih maraka, dok dugovanja stranih državljana dostižu oko 223 hiljade maraka. Ukoliko novi sistem bude zakonski uređen i uveden, njegov osnovni cilj bio bi smanjenje broja neplaćenih kazni i efikasnija kontrola na graničnim prijelazima.
U zaključku, jasno je da se putovanja građana Bosne i Hercegovine prema Evropi nalaze pred novom fazom. Strožije kontrole, digitalizacija podataka i dodatni troškovi postaju sastavni dio putničke svakodnevice. Iako ove mjere donose određene poteškoće i produžavaju vrijeme čekanja, nadležni ih opravdavaju potrebom za većom sigurnošću i boljom evidencijom kretanja ljudi. Građanima ostaje da se na vrijeme informišu i prilagode novim pravilima, jer će ona u narednim godinama postati neizostavan dio svakog prelaska granice prema Evropskoj uniji.
