Političke napetosti i stanje zaposlenosti u Federaciji BiH
U posljednje vrijeme, stanje zaposlenosti u Federaciji Bosne i Hercegovine postalo je predmet žestokih političkih rasprava, što je kulminiralo prekidom sjednice Predstavničkog doma. Ova sjednica, koja je sazvana na inicijativu opozicionih zastupnika, bila je fokusirana na analizu informacija o zaposlenosti u periodu od decembra 2024. do septembra 2025. godine. Međutim, nedostatak kvoruma rezultirao je prekidom sjednice, otkrivajući dublje nesuglasice između političkih stranaka. Ova situacija ne samo da odražava trenutne političke tenzije, već i kompleksne izazove s kojima se suočava radna snaga i ekonomski sektor Federacije, čime se dodatno produbljuju ranije postojeće podjele.
Razlozi za sazivanje sjednice
Naime, sjednica je zakazana kao reakcija na alarmantne podatke Porezne uprave FBiH i Federalnog zavoda za statistiku, koji su ukazivali na signifikantan pad zaposlenosti. Opozicija, predvođena zastupnikom Mirzom Čelikom iz Demokratske fronte, istakla je konkretne brojke, navodeći da je do kraja 2024. godine u Federaciji bilo evidentirano samo 551.452 radnika. Tokom 2025. godine, prema njegovim riječima, došlo je do naglog smanjenja tog broja, što je dodatno pojačalo zabrinutost unutar javnosti i političkih krugova. Ovaj pad zaposlenosti nije samo statistička brojka; on predstavlja stvarne ljude i njihove porodice koji se suočavaju sa gubicima prihoda i nesigurnošću.
Politički sukobi i različita tumačenja podataka
Rasprava na sjednici bila je obeležena političkim tenzijama, gde su se zastupnici opozicije sukobili s predstavnicima vlasti oko tumačenja zaposlenosti. Edin Smajić iz Stranke demokratske akcije (SDA) naglasio je da je Federacija ranije bilježila stabilan rast zaposlenosti, dok se sada suočava s neto gubitkom radnih mjesta.
Ovaj trend, prema njegovim rečima, ima potencijalno katastrofalne posljedice po ekonomiju i socijalnu stabilnost. U razgovoru s ekonomskim stručnjacima, oni ističu da takvi gubici nisu samo privremeni, već mogu imati dugoročne posljedice na cijeli ekonomski sistem, uključujući povećanje nezaposlenosti i održivosti socijalne zaštite.
Odgovor vlasti i kontradiktorne tvrdnje
U međuvremenu, ministar rada i socijalne politike Adnan Delić komentarisao je situaciju, odbacujući optužbe opozicije i tvrdeći da se radi o usporenom pozitivnom trendu. On je izložio podatke koji pokazuju da je broj zaposlenih od januara do oktobra 2025. godine porastao za 528 u odnosu na prethodni period.
Delić je naglasio da su podaci iz oktobra pokazali 547.197 zaposlenih, što bi moglo ukazivati na rast, a ne na pad. Ipak, analitičari upozoravaju da ovakvi podaci mogu biti obmanjujući, jer ne uzimaju u obzir šire ekonomske faktore i sezonske varijacije koje također utječu na tržište rada.
Uticaj na budućnost i očekivanja
Nedostatak kvoruma tokom sjednice ukazao je na političku fragmentaciju i nesposobnost da se postigne konsenzus oko važnih ekonomskih pitanja. Opozicija je optužila vladajuću većinu za izbjegavanje suočavanja s ovom temom, dok su predstavnici vlasti uzvratili optužbama o politizaciji statističkih podataka.
Ova situacija stvara dodatne prepreke kada je reč o donošenju potrebnih mjera za poboljšanje stanja zaposlenosti, što bi moglo usporiti ekonomski razvoj i povećati pritisak na socijalne usluge.
Osim toga, neodlučnost u donošenju odluka može uticati na investicije i povjerenje građana u institucije, što je ključno za stabilizaciju tržišta rada u dugoročnom smislu.
Kako dalje?
Dok se očekuje nastavak rasprave na narednim sjednicama, ostaje nejasno kako će političke stranke prevazići trenutne nesuglasice. Ekonomija Federacije Bosne i Hercegovine zavisi od stabilnosti zaposlenosti, a ukoliko se ne pronađu adekvatna rešenja, ekonomski problemi mogli bi se dodatno pogoršati.
Prvi korak ka rešenju mora biti otvorena i konstruktivna diskusija bez političkih opstrukcija, koja bi trebala da obuhvati sve relevantne aktere u procesu donošenja odluka.
U tom kontekstu, predlaže se organizacija radnih grupa koje bi okupile stručnjake iz različitih sektora sa ciljem formuliranja strategija za unapređenje zaposlenosti, kao i kreiranje mehanizama za praćenje i evaluaciju napretka.
Takav pristup bi mogao pomoći u smanjenju tenzija među političkim strankama i usmjeriti fokus na stvarna pitanja koja pogađaju građane.
