Norveška: Protivnik islama i učesnik paljenja Kur’ana pronađen mrtav
Dan-Eivind Lid, član antiislamske krajnje desničarske grupe SION, pronađen je mrtav u svom domu u norveškom gradu Kristiansandu. Prema izvještaju agencije Anadolija, koji se poziva na norvešku televiziju NRK, Lid je imao ozljede na tijelu, zbog čega je policija pokrenula istragu sumnjajući na ubistvo. Henrik Bjugan Hegdahl iz policije u Kristiansandu potvrdio je te informacije.
Lid je bio poznat po svom učešću u paljenju Kur’ana koje je organizirala desničarska grupa SION (Stop Islamisation of Norway – Zaustavite islamizaciju Norveške) u Bergenu u avgustu ove godine. Bio je podržavalac vođe SION-a, Larsa Thorsena. Članovi ove organizacije zahtijevaju zabranu islama u Norveškoj, tvrdeći da u toj zemlji nema mjesta za islam i da primjerke Kur’ana treba uništiti. SION često organizira antiislamske proteste, poput onog prošle godine u Drammenu, gdje je članica organizacije Anna Braten bacila primjerak Kur’ana na pod.
Islam je druga najveća religija u Norveškoj, s oko 200.000 muslimana u 2017. godini, od kojih je 148.000 bilo članova organiziranih vjerskih zajednica, u zemlji sa ukupno 5,4 miliona stanovnika. Većina muslimana u Norveškoj su imigranti, porijeklom iz Pakistana, Iraka, Somalije, Bosne i Hercegovine, Irana i Turske.
Politička situacija u Norveškoj također pokazuje promjene u odnosu prema muslimanskoj zajednici. Početkom godine, radikalna Napredna stranka FrP napustila je Vladu desnog centra, što je omogućilo premijerki Erni Solberg da prestruktuira kabinet. To je rezultiralo imenovanjem drugog muslimana ministra u historiji Norveške. Premijerka Solberg je također ušla u historiju kao prvi premijer koji je posjetio džamiju za Bajram. Povod je bio prošlogodišnji napad na džamiju An-noor, koja dijeli isto ime sa džamijom na Novom Zelandu, gdje se desio pokolj.
Norveška je bila poprište jednog od najgorih napada desnog ekstremizma u Evropi u julu 2011. godine, kada je Anders Behring Breivik ubio 77 osoba. Ovaj događaj ostavio je dubok trag u norveškom društvu, a sjećanje na njega još je jako. Napad je povećao svijest o odgovornosti norveškog društva i političara prema manjinama.
Ovaj događaj i dalje izaziva reakcije i diskusije o potrebi za većom inkluzivnošću i zaštitom prava manjina u Norveškoj. Pitanje kako se društvo odnosi prema različitim religijskim grupama ostaje važno, posebno u kontekstu sve prisutnijeg ekstremizma i netolerancije. Norveška se suočava s izazovom balansiranja između slobode izražavanja i zaštite prava svih svojih građana, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost.
Izvor: Al Jazeera i agencije
Podijelite ovaj članak.
