Zelene pijace, koje su nekada bile sinonim za pristupačnu i zdravu kupovinu, danas su postale mjesta na kojima većina građana samo prolazi – u nevjerici gledajući cijene koje su, za mnoge, daleko od dostižnih. Rastuće cijene voća i povrća posljednjih godina dodatno su ugrozile kućne budžete, a ovog ljeta se čini da su dostigle svoj vrhunac.
U srcu ove priče je realnost koju svakodnevno proživljavaju potrošači širom Bosne i Hercegovine. Naime, zbog visokih cijena, mnogi građani primorani su da kupovinu planiraju na komad, šaku ili tek nekoliko grama. Nekadašnja kupovina “na kilo”, koja je bila uobičajena praksa, danas je za prosječnog kupca luksuz.
Posebno zabrinjava situacija sa sezonskim voćem, čije cijene su u velikom neskladu sa sezonom kada bi ono, po logici, trebalo biti najdostupnije. Primjer iz Banjaluke otkriva da su domaće jagode dostizale i do 18 KM po kilogramu, dok je grožđe variralo od 12 do 15 KM. Takve cifre su bile nezamislive prije samo nekoliko godina.
Slična slika dolazi i iz Bijeljine, gdje su trešnje, nekad simbol proljeća i ljeta, ove godine cijenom gotovo nedostupne – i dalje koštaju 16 KM po kilogramu. Zapanjujuće je i poređenje sa periodom prije kriza koje su uzdrmale globalno tržište – kada su se trešnje mogle kupiti za samo 2 KM.
U ovoj kategoriji luksuza, trešnje su skuplje čak i od nekih mliječnih i orašastih proizvoda, a njihova cijena se može mjeriti s cijenama:
-
Med – 20 KM po kilogramu
-
Kajmak – 18 KM, dok negdje čak i 22 KM
-
Lješnici i orasi – takođe po 18 KM/kg
Za poređenje, u maju 2019. godine:
-
Med je bio dvostruko jeftiniji
-
Orasi, bademi i lješnici koštali su oko 12 KM/kg
-
Kajmak se mogao naći po cijeni od 14 KM/kg
Ovakve promjene cijena unutar šest godina odražavaju ne samo inflaciju, već i posljedice vanrednih globalnih okolnosti – od epidemije korona virusa do rata u Ukrajini, koji su destabilizirali lance snabdijevanja i proizvodnje.
Ni povrće nije pošteđeno ovog cjenovnog udara. Neki od najskupljih artikala trenutno su:
-
Bijeli luk – 12 KM/kg
-
Brokoli, celer, čeri paradajz, peršun – po 8 KM/kg
-
Paprika i pasulj – po 7 KM/kg
-
Krompir i kupus – do 3,5 KM/kg
Čak i nekoć jeftinije voće danas je značajan trošak. Primjeri cijena uključuju:
-
Jagode i ananas – po 6 KM/kg
-
Narandže, kruške i kivi – po 5 KM/kg
U ovakvoj situaciji, mnogi građani se sve češće okreću alternativnim rješenjima: sadnji vlastitih bašti, kupovini direktno od proizvođača ili nabavci u većim količinama u sezoni, uz zamrzavanje i skladištenje. Međutim, ni to nije opcija za svakoga, jer veliki broj stanovnika živi u gradovima, bez prostora za sadnju ili mogućnosti skladištenja većih količina.
U konačnici, ono što nekad bijaše zdrava, svakodnevna kupovina na pijaci, postaje luksuz rezervisan za one s dubljim džepom. Građani su suočeni s izborom da ili kupuju manje količine – ili se odriču potpunog unosa svježih namirnica.
Ova kriza cijena na zelenim pijacama nije samo pitanje tržišnih kretanja – ona direktno utiče na ishranu, zdravlje i životni standard svakog pojedinca. Ako se ovaj trend nastavi, postavlja se pitanje – kako će prosječna porodica obezbijediti osnovne nutritivne potrebe i hoće li pijace postati samo mjesto za gledanje, a ne za kupovinu?
Vrijeme je, možda, da se postavi ozbiljno pitanje – kako zaustaviti spiralu rasta cijena, i vratiti dostupnost hrane običnom čovjeku, tamo gdje ona i pripada prenosi pressmediabih
