Politička kriza u Bosni i Hercegovini ponovno je u centru pažnje međunarodnih medija, a poseban fokus je na secesionističkim tendencijama predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika. Njegove najnovije političke poteze prate spekulacije o mogućem napuštanju zemlje, dok istovremeno visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, upozorava na pravnu eskalaciju i potencijalnu destabilizaciju regije.
Schmidt u svojim izjavama upućuje na mogućnost da Rusija stoji iza podsticanja nestabilnosti na Balkanu, postavljajući pitanje: ko bi mogao biti zainteresovan za eskalaciju? Ova izjava dolazi u trenutku kada Dodik planira posjetiti Moskvu, što dodatno povećava napetosti. Prema navodima njemačkih medija, Schmidt ne strahuje od oružanog sukoba, već od pravnih posljedica Dodikovih poteza, koji uključuju donošenje novog ustava RS-a – ključnog koraka prema potencijalnoj nezavisnosti ovog entiteta.
Dok pojedini mediji spekulišu o mogućem Dodikovom bijegu iz zemlje, on je na to odgovorio ironijom, a Schmidt je na pitanje o njegovim namjerama rekao: Želim mu sretan put. Ovaj komentar dodatno pojačava nesigurnost oko Dodikovih planova.
U međuvremenu, austrijski mediji izvještavaju da će Dodik u Moskvi tražiti od Rusije da blokira prisustvo EUFOR-a u BiH na sjednici Ujedinjenih nacija. Ako do toga dođe i mandat EUFOR-a ne bude produžen u novembru, NATO bi mogao preuzeti ulogu mirovnih snaga, što bi drastično promijenilo političku dinamiku u zemlji.
Dodik ne planira samo posjetu Moskvi – na njegovom dnevnom redu je i posjeta Izraelu, gdje 26. marta namjerava učestvovati na Konferenciji protiv antisemitizma. Ova informacija je dovela do dodatnih spekulacija da bi, ukoliko se nađe u pravnim problemima, mogao potražiti utočište u Izraelu kako bi izbjegao hapšenje.
Paralelno s njegovim političkim manevrima, Narodna skupština RS-a (NSRS) usvojila je nacrt novog ustava koji predviđa mogućnost formiranja vlastite vojske i pravosuđa. Ovaj dokument sadrži i klauzulu prema kojoj bi RS mogla pristupiti velikoj Srbiji, čime bi se ostvarila dugogodišnja težnja nacionalističkih krugova iz devedesetih godina prošlog vijeka. Pored toga, prema novom ustavu, vlasti RS-a bi imale pravnu osnovu za procesuiranje svih onih koji nisu lojalni Dodikovom režimu, što dodatno zabrinjava opoziciju i međunarodnu zajednicu.
Unutar same Republike Srpske, Dodik i njegov SNSD sve više radikalizuju svoje političke stavove. Liderka opozicione stranke Narodni front, Jelena Trivić, upozorava da ovakva politika može ugroziti i samo postojanje RS-a. Slično mišljenje dijeli i Nebojša Vukanović, lider stranke Za pravdu i red, koji naglašava da ne treba dozvoliti da „jedan čovjek uvuče cijeli narod u probleme i konflikte“. On ističe: Nemamo podršku svijeta za ukidanje Daytona, upozoravajući na međunarodne posljedice Dodikovih postupaka.
S druge strane, vladajući SNSD i njegovi zvaničnici svoje kritičare nazivaju izdajnicima i slugama stranih interesa. O razmjerama ove retorike svjedoči i izjava predsjednika Narodne skupštine RS-a, Nenada Stevandića, koji je u četvrtak izjavio: Sve ću ih pobiti. Ovakve izjave dodatno pogoršavaju političku atmosferu u RS-u i izazivaju zabrinutost opozicije, koja tvrdi da vlast koristi mafijaške metode za obračun s neistomišljenicima. Da situacija nije nimalo bezazlena, pokazuje i incident u kojem su nepoznate osobe zapalile automobil Nebojše Vukanovića ispred njegove porodične kuće u Trebinju.
U međuvremenu, Tužilaštvo BiH je izdalo naloge za hapšenje Dodika, Stevandića i premijera RS-a Radovana Viškovića jer su ignorisali pozive na sudska ročišta zbog optužbi za narušavanje ustavnog poretka. U cilju osiguranja stabilnosti, međunarodne mirovne snage EUFOR su nedavno pojačane sa 400 dodatnih vojnika, dok se u Evropskom parlamentu raspravlja o uvođenju novih sankcija protiv Dodika i njegove vlade. Međutim, i pored ovih pritisaka, Dodik ostaje pri svom stavu i ne pokazuje strah od hapšenja. Uz podršku Beograda, Budimpešte i Moskve, čini se da je uvjeren u svoju političku i pravnu zaštitu, posebno na teritoriji RS-a, gdje su državne institucije Bosne i Hercegovine ograničene u provođenju zakona.
Zaključno, trenutna politička situacija u BiH pokazuje da je kriza dostigla novu fazu, u kojoj se Dodik sve više oslanja na pravne i političke manevre kako bi ostvario dugoročne ciljeve. Njegove međunarodne posjete i pravni potezi jasno ukazuju na strateško planiranje, dok istovremeno izazivaju reakcije kako u BiH, tako i u međunarodnoj zajednici. Šta će biti krajnji ishod ove situacije ostaje neizvjesno, ali jedno je sigurno – Bosna i Hercegovina ulazi u jednu od najizazovnijih političkih era od potpisivanja Dejtonskog sporazuma prenosi pressmediabih
