Cvijanović o ulozi Schmidta: Potreba za novim smjerom i promjenama
Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nedavno je dala izjavu koja je izazvala značajnu pažnju medija i analitičara. U intervjuu za britanski list The Times, kritikovala je postupke visokog predstavnika Christiana Schmidta, navodeći da su oni neusklađeni s domaćim institucijama. Ova izjava dolazi u trenutku kada se politička scena u zemlji suočava s brojnim izazovima, uključujući sve jaču polarizaciju među etničkim grupama i ekonomske pritiske koji dodatno otežavaju funkcionisanje vlasti.
U svom obraćanju, Cvijanović je istakla da se razlike između Schmidta i njegovih prethodnika jasno očituju u načinu donošenja odluka. Dok su raniji visoki predstavnici, poput Miroslava Lajčaka, pokušavali uskladiti svoje odluke s Parlamentarnom skupštinom BiH i time stvoriti privid institucionalnog legitimiteta, Schmidt je, prema njenom mišljenju, to zanemario. “Njegove odluke nisu i neće biti potvrđene u domaćim institucijama”, naglasila je Cvijanović, izražavajući sumnju u pravnu valjanost Schmidtovih poteza. Kritika se odnosi ne samo na način donošenja odluka, već i na nedostatak dijaloga sa političkim liderima koji predstavljaju različite etničke grupe u zemlji.
Cvijanović je ukazala na to da Schmidtov prikaz svoje misije kao težak i odgovoran zadatak ne odgovara stvarnosti. Ona smatra da su njegovi potezi, umjesto da doprinose pomirenju i funkcionalnosti države, dodatno umanjili povjerenje među narodima i produbili postojeće podjele. Ova ocjena postavlja pitanje o sposobnosti međunarodne zajednice da doprinese stabilnosti u BiH, posebno kada se uzmu u obzir nedavne odluke visokog predstavnika u vezi s promjenama Izbornog i Krivičnog zakona. Ove promjene su izazvale oštre reakcije u političkim krugovima, a analitičari su zabrinuti da bi mogle doprinijeti daljnjoj destabilizaciji političke situacije.
Dodatno, Cvijanović je ukazala na to da Schmidt nije imao potvrdu Savjeta bezbjednosti UN-a za svoju ulogu visokog predstavnika, što dodatno naglašava nedostatak legitimiteta njegovih odluka. “Nije imao ovlaštenje da mijenja zakone ili preuzima političke odluke u ime institucija BiH”, rekla je ona, čime je dodatno pojačala svoje stavove o potrebi za promjenama i novim pristupom unutar BiH. Ova izjava je posebno značajna jer odražava sve veću zabrinutost za suverenitet i integritet domaćih institucija, koji se često previđaju u kontekstu međunarodne intervencije.
U tom kontekstu, Cvijanović je izjavila da je vrijeme za političko ‘spremanje kuće’ unutar BiH, naglašavajući da trenutni sistem ne može dugoročno opstati. Ova izjava dolazi u trenutku kada mnogi analitičari primjećuju postepeni politički zaokret u Republici Srpskoj. Nakon što su u Narodnoj skupštini RS poništeni zakoni koji su ranije izazivali tenzije s državnim institucijama, sve više se govori o redefinisanju političkog kursa i pripremi nove faze odnosa s međunarodnom zajednicom. Ovaj proces promjene može omogućiti da se stvore temelji za konstruktivniji dijalog između različitih političkih aktera, što je ključno za stabilnost regiona.
Poruka Željke Cvijanović o “velikom spremanju” tumači se kao signal za modernizaciju političkog pristupa i jačanje institucionalne stabilnosti u Republici Srpskoj. Ovaj proces, koji bi mogao donijeti promjene na političkoj sceni, zahtijeva pažljivo planiranje i uključivanje svih relevantnih aktera. U tom smislu, važno je istaknuti kako će budući koraci političkih lidera u RS oblikovati odnose s Briselom i drugim međunarodnim institucijama. Također, promjena u pristupu može otvoriti vrata za nove investicije i saradnju s međunarodnim partnerima, što je od suštinskog značaja za ekonomski razvoj i prosperitet regiona.
Na kraju, Cvijanovićina analiza trenutne situacije i poziv na promjene otvaraju diskusiju o budućnosti BiH i njenom mjestu u Evropi. Sa sve većim pritiscima i potrebom za reformama, politički lideri će morati pronaći način da prevaziđu razlike i izgrade zajedničku viziju razvoja zemlje. Samo kroz konstruktivan dijalog i saradnju s međunarodnom zajednicom može se stvoriti stabilno i funkcionalno društvo koje će biti sposobno da odgovori na izazove savremenog doba. U tom smislu, ključno je da se politički lideri, uz podršku građana, posvete izgradnji povjerenja, što će omogućiti postizanje dugoročnih ciljeva i stabilnost koja je BiH neophodna za budućnost.
