Kontroverzna izjava premijera Nikšića o izboru novog direktora FTV-a
U posljednje vrijeme, izjava premijera Federacije Bosne i Hercegovine, Nermina Nikšića, izazvala je značajnu pažnju i raspravu među javnošću. Tokom intervjua koji je dao na Face TV, premijer je najavio da bi Bakir Hadžiomerović, trenutni direktor Javnog preduzeća Sarajevo, mogao biti odabran za novog generalnog direktora Federalne televizije (FTV). Ova izjava otvorila je brojne diskusije o moralnosti i transparentnosti kadroviranja u javnim institucijama, posebno u medijima koji su od suštinske važnosti za demokratsko društvo. Ova situacija ukazuje na složene međuzavisnosti između politike i medija, koje zasigurno zaslužuju detaljniju analizu.
Premijer Nikšić je, u svom obraćanju, istakao da je zamolio Hadžiomerovića da se prijavi na konkurs za ovu funkciju, ali je njegova izjava naišla na kritike zbog načina na koji je obznanio svoje namjere. Mnogi su postavili pitanje koliko je etično i primjereno “kadrovirati” u javnosti, pogotovo kada je konkurs za direktora FTV-a još uvijek bio u fazi pripreme. Ova situacija dodatno je zakomplicirana činjenicom da konačnu odluku o izboru donosi Upravni odbor FTV-a, a ne premijer ili bilo koji političar. Ovakvo ponašanje može se smatrati pokušajem utjecaja na nezavisnost medija, što je problem s kojim se Bosna i Hercegovina suočava već dugi niz godina.
Transparentnost i moralnost kadroviranja
U društvu gdje je povjerenje u javne institucije često poljuljano, ovakve izjave političara mogu imati dalekosežne posljedice. Kadroviranje u državnim medijima često je predmet rasprave, jer se postavlja pitanje koliko je taj proces transparentan i pravedan. Kritičari su iskoristili ovu priliku da postave pitanje o moralnosti Nikšićevih izjava, ističući da bi politička intervencija u imenovanja mogla dovesti do gubitka povjerenja u institucije. U mnogim slučajevima, javnost se osjeća isključeno iz procesa donošenja odluka, što može dodatno potkopati njihov osjećaj pripadnosti i povjerenja u sistem.
Nikšić se, suočen s kritikama, pokušao opravdati. Tokom razgovora za BHT, iznio je svoj stav i naglasio da nije rekao da će Hadžiomerović biti novi direktor, već da bi volio da on bude izabran. “Moja želja nije odluka”, istakao je premijer, naglašavajući da on samo izražava svoje preferencije, a ne nameće ih. Ova izjava, međutim, nije umanjila zabrinutost javnosti o mogućem političkom utjecaju na izbor direktora. Takvi komentari često ostavljaju prostor za sumnju i spekulacije, što dodatno otežava situaciju i stvara nepovjerenje prema političarima.
Zakonski okviri i izazovi
Osim moralnih dilema, pitanje zakonskih okvira za izbor direktora FTV-a također je u fokusu. Prema važećem zakonu, osoba iz istog konstitutivnog naroda ne može biti imenovana za generalnog direktora FTV-a dva puta zaredom.
Ova odredba dodatno komplikuje situaciju, jer je jasno da je svaki pokušaj imenovanja u suprotnosti s ovim pravilima neprihvatljiv. Premijer je naglasio da će uvažavati zakonske smetnje, te je potvrdio da se neće praviti izuzeci od zakona, naglašavajući važnost poštovanja pravnog okvira.
Međutim, pitanje ostaje da li su ova pravila dovoljna da osiguraju pravednost i jednakost u procesu imenovanja, ili su potrebne dodatne reforme kako bi se osiguralo da se proces odvija u skladu s visokim etičkim standardima.
Ova situacija nije samo pitanje jedne izjave premijera, već otvara širu debatu o političkom utjecaju na javne institucije. Dok je Nikšić izrazio svoju želju da Hadžiomerović preuzme vođenje FTV-a, on je istakao da će odluka o tome biti u rukama Upravnog odbora i da je važno omogućiti slobodno djelovanje novinarima. Ovaj pristup odražava potrebu za očuvanjem nezavisnosti medija u vremenu kada su politički pritisci često svakodnevnica. U tom kontekstu, važno je postaviti pitanja o tome kako osigurati da novinari mogu raditi bez straha od političkih pritisaka ili posljedica.
Zaključak: Potreba za reformama i jačanje institucija
Na kraju, izjava premijera Nikšića o potencijalnom izboru Bakira Hadžiomerovića kao novog direktora FTV-a otvorila je važna pitanja o moralnosti, transparentnosti i zakonitosti kadrovskih rješenja u javnim institucijama. Ova situacija naglašava potrebu za reformama koje će osigurati da izbori u institucijama budu vođeni isključivo na osnovu stručnosti i poštovanja zakonskih okvira, a ne političkih interesa. U tom smislu, može se postaviti pitanje o tome koje mjere bi mogle biti implementirane kako bi se povećala transparentnost i odgovornost u procesu imenovanja.
U društvu koje teži demokratskim vrijednostima, ključno je da se javne institucije oslobode političkog utjecaja i da se izgrade mehanizmi koji će omogućiti transparentnost i odgovornost. Samo na taj način možemo osigurati da javne institucije, poput FTV-a, zaista služe interesima građana i da doprinose očuvanju slobode medija. Preporuke za reforme, kao što su osnaživanje Upravnog odbora, implementacija neovisnih komisija za izbor, te otvornost procesa, mogu se smatrati ključnim koracima ka jačanju povjerenja javnosti u medije i njihove institucije.
