Razgovor s Premijerom: Ekonomija i Politika u Federaciji BiH
U nedavnom intervjuu za BiznisInfo.ba, premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić otvoreno je govorio o izazovima s kojima se suočava njegova vlada u trenutnom ekonomskom i političkom kontekstu. Ovaj razgovor pruža dublji uvid u to kako ekonomske politike utječu na život građana i privredu, kao i u planove za budućnost. Nikšić je naglasio da je ključno pronaći ravnotežu između populističkih pritisaka i realnih fiskalnih mogućnosti kako bi se osigurao stabilan razvoj i održiv ekonomski rast.
Vlada Federacije BiH trenutno se suočava s brojnim izazovima, posebno u kontekstu smanjenja doprinosa za privredu. “U pripremi je druga faza smanjenja doprinosa, koja bi trebala rasteretiti privredu, povećati plaće i otvoriti prostor za nova ulaganja”, izjavio je Nikšić. Prva faza smanjenja doprinosa započela je 1. jula, no rezultati su daleko od očekivanih. “Nažalost, poslodavci nisu u dovoljnoj mjeri prenijeli benefite smanjenja doprinosa na radnike”, istaknuo je premijer, naglašavajući da ta situacija dovodi do smanjenja prihoda za penziono osiguranje za oko 40 miliona KM mjesečno.
Nikšić je također ukazao na potrebu za kvalitetnom pripremom prije ulaska u drugu fazu smanjenja doprinosa. “Ne možemo ići naprijed bez usvajanja zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija”, rekao je. Ovaj zakon, koji bi uskoro trebao biti upućen u parlament, neophodan je za povećanje budžetskih prihoda. Prema riječima premijera, ključno je pratiti rezultate njegove primjene kroz barem jedan ili dva kvartala prije nego što se donesu daljnje odluke o smanjenju doprinosa. Ovaj pristup osigurava ne samo kratkoročne koristi, već i dugoročnu stabilnost u ekonomiji.
Kao dodatni izazov, premijer se suočava s porastom populističkih pritisaka uoči nadolazećih izbora. “Svi traže povećanje penzija i dodatna socijalna davanja, ali je ključno da se osigura i prihodna strana budžeta”, rekao je Nikšić. Ove političke dinamike dodatno kompliciraju situaciju. Naime, mnoge reforme koje se predlažu su financijski zahtjevne. Primjerice, novi zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju mogao bi državu koštati dodatnih 500 miliona KM, dok bi zakon o boračkom dodatku mogao predstavljati još jedan značajan pritisak na budžet od oko 230 miliona KM. Ovakve brojke jasno ilustruju koliko je važno da se svaka reforma pažljivo analizira i procijeni prije nego što se pusti u proceduru.
U svjetlu ovih izazova, Nikšić je pozvao na studioznu pripremu prilikom donošenja zakona. “Bolje je pažljivo planirati i pripremiti se nego donositi zakone koje ne možemo financijski ispoštovati”, naglašava, dodajući da trenutna situacija zahtijeva promišljeno pristupanje svakom koraku. U tom kontekstu, smanjenje doprinosa ne treba biti samo politička odluka, već jasno definiran potez s dugoročnim benefitima za ekonomiju. Ovaj pristup podrazumijeva široku javnu raspravu i uključivanje svih relevantnih aktera, kako bi se osiguralo da svaka mjera bude u stvarnom interesu građana.
Pored toga, premijer Nikšić naglašava i značaj stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženja za privrednike. “Moramo stvoriti ambijent koji će privući investitore i omogućiti našim preduzećima da se razvijaju”, istakao je. To uključuje smanjenje birokratskih prepreka, unapređenje infrastrukture, ali i podsticanje inovacija kroz različite programe podrške. U tom smislu, jedna od ključnih mjera koju vlada razmatra jeste i povećanje subvencija za mala i srednja preduzeća, koja su okosnica svakog ekonomskog sistema.
U zaključku, razgovor s premijerom Nikšićem otkriva složene veze između politike i ekonomije u Federaciji BiH. Dok vlada teži smanjenju doprinosa i jačanju privrede, izazovi poput populističkih pritisaka i fiskalnih ograničenja postavljaju važna pitanja o održivosti tih mjera. Premijerov fokus na pripremu i analizu prije donošenja odluka naglašava važnost odgovornog upravljanja resursima, što je ključno za budući rast i stabilnost ove regije. Također, njegov apel za kvalitetniji dijalog između vlasti i građana ukazuje na potrebu za većom transparentnošću i uključivanjem svih društvenih slojeva u proces donošenja odluka.
