Političke tenzije u BiH: Sukobi oko raspodjele prihoda od PDV-a
U posljednje vrijeme, politička scena u Bosni i Hercegovini (BiH) svjedoči intenzivnim sukobima i nesuglasicama vezanim za raspodjelu prihoda od poreza na dodatu vrijednost (PDV). Odluka Zijada Krnjića, člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, da blokira usvajanje Pravilnika za novo granični prijelaz Gradiška, bila je okidač za brojne rasprave i reakcije iz različitih političkih stranaka. Krnjić se odlučio na ovaj potez zbog neispunjenih obaveza u vezi s nadoknadom štete Federaciji BiH, što je izazvalo oštre reakcije iz Republike Srpske.
Nermin Nikšić, federalni premijer, bio je jedan od rijetkih zvaničnika iz Federacije koji je javno osudio Krnjića, optužujući ga za politički motivisan pristup i populizam. Njegova kritika nije prošla nezapaženo, ali je izazvala iznenađenje jer nije naišla na podršku unutar vlastite stranke. Tokom narednih dana, gotovo svi relevantni politički akteri, uključujući članove SDP-a i Trojke, stali su u odbranu Krnjića, što je dodatno zakompliciralo situaciju. Ovakva dinamika unutar političke stranke ukazuje na rastuće razlike između liberalnijih i tradicionalnijih frakcija unutar stranke.
Ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković, istakao je važnost Krnjićevog poteza, naglašavajući da je otvorio pitanje koje se godinama ignorira. Prema njegovim riječima, Republika Srpska ekonomskih zavisi od Federacije, a jedini način da se postigne pravična raspodjela sredstava je kroz sudsku borbu. Njegovo stajalište odražava širu zabrinutost među političarima iz Federacije, koji smatraju da se postojeći sustav raspodjele sredstava mora hitno reformisati. Mnogi analitičari smatraju da je ovo trenutak koji može poslužiti kao katalizator za ozbiljne promjene u načinu na koji se raspodjeljuju finansijska sredstva između entiteta.
S druge strane, zamjenik ministra finansija BiH, Mohamed Hasanović, također je podržao Krnjića, ukazujući na brojne probleme unutar fiskalnog sistema. Naglasio je potrebu rješavanja dugova Republike Srpske prema Federaciji te netransparentnost u raspodjeli PDV-a. Njegova izjava ukazuje na to da su problemi unutar fiskalnog sistema dugi niz godina tolerisani, što dodatno otežava finansijsku stabilnost cijele zemlje. Ovi dugovi ne samo da predstavljaju teret za budžet, već i za svakog građanina koji se oslanja na javne usluge koje u velikoj mjeri zavise od pravilne raspodjele prihoda.
U raspravu se uključio i državni zastupnik Saša Magazinović, koji je kritikovao ministra finansija Srđana Amidžića, ukazavši na licemjerstvo SNSD-a. Magazinović je naglasio da je neprihvatljivo da se prioritet daju projektima poput graničnog prijelaza, dok se zanemaruju osnovna prava građana, poput povrata PDV-a i prava invalida. Ova izjava odražava sveprisutno nezadovoljstvo među građanima koji se suočavaju s ekonomskim problemima i čekaju realizaciju svojih zakonskih prava. U tom kontekstu, mnogi građani izražavaju sumnju u sposobnost vlasti da obezbjede pravednu raspodjelu resursa i zaštitu svojih interesa.
U ovom kontekstu, zastupnica Mia Karamehić Abazović je izjavila da je Krnjić iskoristio jedan od rijetkih preostalih institucionalnih mehanizama da se suprotstavi blokadama koje postavlja SNSD i HDZ. Prema njenim riječima, u situacijama kada politička odgovornost izostaje, ovi potezi postaju jedini način da se problemi u društvu uopće otvore. Podrška Krnjiću od strane različitih političkih aktera ukazuje na potrebu za promjenama unutar sistema. Ova situacija može biti i prilika za mobilizaciju građana i organizacija koje se bore za transparentnost i odgovornost vlasti.
Na kraju, situacija koja se razvija oko Krnjića i njegovih odluka ukazuje na šire probleme unutar političkog sistema BiH. Umjesto da oslabi pozicije SNSD-a i HDZ-a, Nikšićevo istupanje je, prema mišljenju mnogih, dodatno ojačalo njihove narative. Ova situacija pokazuje da problem nije samo u pojedinim potezima, već u načinu na koji vlast funkcioniše u BiH. Potrebne su suštinske reforme kako bi se postigla pravična raspodjela sredstava i osigurala ekonomska stabilnost za sve građane. Bez reformi i jasne vizije budućnosti, Bosna i Hercegovina će i dalje ostati u začaranom krugu političkih tenzija i ekonomske nesigurnosti.
