Nermin Nikšić, premijer Federacije Bosne i Hercegovine, oglasio se povodom najnovije odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, pružajući snažnu podršku izmjenama koje se odnose na finansiranje institucija BiH i unapređenje izbornog sistema. Ova odluka, prema Nikšićevim riječima, predstavlja značajan korak ka pravednijem raspolaganju državnim sredstvima i jačanju demokratskih procedura u zemlji.
Suština Schmidtove odluke odnosi se na izmjene i dopune Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, koje se konkretno tiču dva važna pitanja:
-
Namirenje duga prema slovenačkoj firmi Viaduct, nastalog na osnovu neispunjenih obaveza od strane entiteta Republika Srpska (RS).
-
Uvođenje naprednih tehnologija u izborni proces, uključujući finansiranje putem sredstava Centralne banke BiH.
Prva mjera odnosi se na dug koji će biti pokriven iz sredstava prikupljenih od akciza, s jedinstvenog računa, ali isključivo iz onog dijela koji po sistemskoj raspodjeli pripada Republike Srpskoj. Time se jasno daje do znanja da niži nivoi vlasti moraju sami snositi odgovornost za svoje finansijske propuste. Nikšić je jasno stavio do znanja da entiteti moraju preuzeti odgovornost za obaveze koje su sami stvorili.
U svom komentaru, Nikšić je posebno istakao značaj recipročne uplate u budžet Federacije BiH, u visini duga koji je stvoren u RS-u. Taj čin vidi kao važan pomak ka principijelnom upravljanju javnim sredstvima i kao mjeru kojom se uspostavlja ravnoteža u budžetskim obavezama i raspodjelama. Također je naglasio da očekuje poštenu i transparentnu metodologiju raspodjele u narednim procesima, koja će odgovarati realnim pokazateljima uplata u zajedničke fondove.
Prema njegovim riječima:
-
Dugove trebaju vraćati oni koji su ih stvorili;
-
Raspodjela javnih sredstava mora biti proporcionalna uplatama;
-
Federacija BiH mora zadržati svoju vodeću ulogu u ekonomskom i društvenom razvoju države.
Ova odluka dolazi u kontekstu sve učestalijih političkih i finansijskih nesuglasica između entiteta u BiH, gdje se često pokušava kolektivizirati odgovornost za pojedinačne greške ili zloupotrebe. U tom smislu, Nikšić vidi Schmidtov potez kao pozitivan presedan koji šalje jasnu poruku da neodgovornost neće proći nekažnjeno.
Drugi dio Schmidtove odluke odnosi se na modernizaciju izbornog procesa. U tom okviru, zadužena je Centralna banka BiH da obezbijedi sredstva za uvođenje:
-
Skenera za biračke listiće,
-
Tehnologije za identifikaciju birača,
-
Videonadzora na biračkim mjestima.
Premijer Nikšić ovu mjeru smatra ključnim iskorakom prema zaštiti izborne volje građana. Jasno je naglasio da o važnosti ovih mjera nije potrebno trošiti mnogo riječi, jer su one očigledno od izuzetne važnosti za kreiranje sistema koji će omogućiti poštene, slobodne i transparentne izbore.
Iz njegovih izjava može se izvući nekoliko važnih poruka:
-
Demokratizacija izbornog sistema je neophodna za budućnost zemlje;
-
Povjerenje građana u izborni proces može se povratiti samo konkretnim tehničkim i zakonodavnim reformama;
-
Institucionalna podrška reformama mora biti neupitna, bez obzira na političke otpore.
Nikšić posebno ističe da se ove promjene ne odnose samo na tehničko unapređenje procesa, već i na zaštitu temeljnih demokratskih vrijednosti. U društvu koje je godinama bilo suočeno s optužbama za izborne manipulacije i neregularnosti, uvođenje tehnologije koja onemogućava zloupotrebe predstavlja osvježenje i prekretnicu.
U tom kontekstu, premijer Federacije BiH šalje jasnu poruku: samo oni koji imaju koristi od izbornog haosa mogu se protiviti poštenim izborima. Time implicira da bi svaki protivnik ovih reformi mogao biti motivisan vlastitim interesom, a ne brigom za zakonitost ili demokratski poredak.
Zaključno, Nikšićeva reakcija na odluke visokog predstavnika sadrži nekoliko ključnih poruka:
-
Jasna podrška pravdi i odgovornosti u finansijskim pitanjima, uz naglasak da entiteti moraju preuzimati odgovornost za vlastite greške.
-
Nepokolebljiva podrška izbornim reformama, koje će omogućiti preciznije, poštenije i sigurnije izbore.
-
Poziv na realnu raspodjelu sredstava, koji se temelji na ekonomskoj snazi i doprinosima svakog entiteta.
Ove poruke Nikšić iznosi ne samo kao političke izjave, već kao poziv na promjenu institucionalne kulture unutar Bosne i Hercegovine. Naglašava važnost istinske odgovornosti, transparentnosti i dosljednosti, koje su, kako smatra, neophodne za dugoročno funkcionisanje države. Visoki predstavnik, kroz svoje mjere, očigledno ima podršku dijela državnih zvaničnika, što bi moglo biti signal početka novog poglavlja u funkcionisanju Bosne i Hercegovine.
