Rebalans Budžeta Republike Srpske: Izazovi i Rizici
Rebalans budžeta Republike Srpske za 2025. godinu donio je značajne promjene u finansijskom okviru entiteta, povećavajući ukupno zaduženje za dodatnih 220,8 miliona KM. Ovim potezom, godišnje obaveze su porasle na 1,144 milijarde maraka, što dovodi u pitanje fiskalnu održivost i izaziva zabrinutost među ekonomistima i opozicijom. Dok Vlada tvrdi da postoji prostor za novo zaduživanje od još barem pet milijardi KM, kritičari upozoravaju na ozbiljne posljedice koje bi ovakav trend mogao imati na budžet, plate i penzije građana. Ova situacija stavlja Republiku Srpsku u veoma delikatnu poziciju, s obzirom na rastuće obaveze i potencijalne prijetnje ekonomskom razvoju.
Stavovi Vlade i Opozicije
Ministar finansija, Zora Vidović, naglašava da Republika Srpska, i pored povećanja duga, ne spada u kategoriju visoko zaduženih zemalja. „Mogli bismo se zadužiti za još pet milijardi. Daleko smo mi od visoko zadužene zemlje“, rekao je Vidović, ističući optimizam u analizi trenutne situacije. Njegov stav da je zaduženje potrebno za održavanje funkcionisanja institucija i realizaciju planova potkrepljuje brojnim argumentima o kontinuiranim ulaganjima u infrastrukturu i socijalne programe.
Međutim, njegovi stavovi su u suprotnosti s mišljenjem ekonomista i opozicionih političara, koji se boje da sve veće zaduženje može dovesti do ozbiljnih problema u budućnosti. Opozicija, predvođena strankama poput SDS-a i PDP-a, često izražava zabrinutost da bi povećanje obaveza moglo rezultirati smanjenjem sredstava za ključne oblasti kao što su zdravstvo i obrazovanje. Takav pristup može stvoriti dugoročne posljedice za kvalitet života građana, što dodatno otežava situaciju u entitetu.
Rizici Fiskalne Održivosti
Mirjana Orašanin, poslanica SDS-a, ističe da zbir obaveza budžeta Republike Srpske, zajedno s obavezama opština i socijalnih fondova, prelazi šest milijardi maraka. Kada se dodaju i obaveze Investiciono-razvojne banke i javnih preduzeća, ukupni dug se približava sedam milijardi KM. Orašanin upozorava da ovakav nivo zaduženosti nosi ozbiljne rizike za stabilnost budžeta i isplatu obaveza u narednim godinama. U tom kontekstu, ona također ističe potrebu za transparentnošću u upravljanju javnim finansijama, ističući da građani imaju pravo znati na koji način se troše njihovi novci. Ovakve tvrdnje ukazuju na potrebu za pažljivim razmatranjem budžetskih politika i strategija zaduživanja, kako bi se izbjegle potencijalne krize. Dodatno, ekonomski analitičari naglašavaju da bi prekomjerno zaduženje moglo dovesti do gubitka povjerenja investitora, što bi dalje pogoršalo ekonomske perspektive Republike Srpske. S obzirom na globalne ekonomske trendove i moguće promjene kamatnih stopa, stabilnost budžeta postaje sve važnija.Argumenti za Zaduženje
Sa druge strane, predstavnici SNSD-a, kao što je poslanik Srđan Mazalica, smatraju da je zaduživanje neizostavni dio funkcionisanja institucija. „Ko se ne zadužuje – taj ništa ne radi“, ističe Mazalica, naglašavajući kako bez novih kredita ne mogu biti realizovana planirana ulaganja i obaveze. Ovakav pristup ukazuje na različite perspektive unutar političkog spektra, gdje se potreba za zaduživanjem posmatra kao nužnost za stabilno funkcionisanje vlade, dok opozicija i ekonomisti upozoravaju na dugoročne posljedice takvih odluka. Osim toga, zastupnici vlasti često iznose argumente o prosperitetnim projektima koji su u planu, koji bi trebali unaprijediti ekonomsku situaciju i stvoriti nova radna mjesta. Ipak, ostaje pitanje da li su ovi projekti dovoljno strateški i održivi da opravdaju dodatno zaduženje. U tom smislu, relevantne analize i studije o efektivnosti prethodnih investicija mogu biti ključne za formulisanje budućih politika zaduživanja.Pitanje Održivosti i Kapitalnih Projekata
Ekonomista Milenko Stanić ističe da je novo zaduženje opravdano samo u izuzetnim okolnostima i kada je usmjereno ka kapitalnim projektima. On naglašava da trenutni rebalans ne uključuje značajne kapitalne projekte, već se fokusira na potrošnju koja je, prema njegovim riječima, nerazumna, neodgovorna i neracionalna. Ovakav način upravljanja budžetom može imati dugoročne negativne posljedice na ekonomski razvoj i stabilnost Republike Srpske, što je dodatno pojačano povećanim iznosima za lobiranja i stručne usluge, umjesto ulaganja u razvojne projekte. Pored toga, Stanić upozorava na opasnost od stvaranja “zaduženja za zaduženje”, gdje se nova zaduženja koriste za pokrivanje starih dugova, čime se stvara začarani krug koji može biti poguban za javne finansije. U tom smislu, razmatranje alternativnih modela finansiranja, kao što su javno-privatna partnerstva, može biti korisno u smanjenju pritiska na budžet i ostvarivanju održivijih investicija.Budućnost i Obaveze prema Londonskom Dugu
Prema Stanićevim procjenama, trenutni tempo zaduživanja može dovesti do toga da ukupni dug Republike Srpske do kraja godine sigurno pređe sedam milijardi KM. Jedan od dodatnih izazova koji se nameće je obaveza prema tzv. londonskom dugu, čija rata za 2026. godinu iznosi oko 1,6 milijardi KM. Ova cifra predstavlja značajan teret za budžet, čiji su ukupni prihodi oko 5,6 milijardi KM. U takvim okolnostima, potrebna je izuzetna fiskalna vještina kako bi se izbjegle mjere kao što su rezanja plata, penzija i socijalnih davanja, čime bi se osigurao minimum stabilnosti za građane Republike Srpske. Ova situacija zahtijeva hitno razmatranje strategija fiskalne politike, uključujući mogućnost revizije postojećih obaveza i prioriteta. Uloga nezavisnih ekonomskih analitičara i akademske zajednice može biti ključna u oblikovanju i preispitivanju trenutnih politika, kako bi se osigurala održivost budžeta i dobrobit građana. Samo kroz otvoren dijalog i saradnju između vlade, opozicije i stručne javnosti, moguće je pronaći rješenja koja će dugoročno stabilizovati finansijsku situaciju.U konačnici, rebalans budžeta Republike Srpske donosi niz izazova i rizika koji zahtijevaju pažljivo razmatranje i analizu. Različiti pristupi i stavovi unutar političkog spektra ukazuju na složenost problema zaduživanja i upravljanja javnim finansijama. Budućnost fiskalne stabilnosti Republike Srpske zavisi od sposobnosti vlasti da pronađu ravnotežu između neophodnog zaduživanja i održavanja zdrave ekonomske politike koja će osigurati blagostanje građanima. U ovom kontekstu, transparentnost u donošenju odluka i uključivanje svih relevantnih aktera u proces donošenja odluka postaju ključni za osiguranje održivog ekonomskog razvoja.
